NAUKA: Da li su zaista neki jezici lepši od drugih? 🤔

Da li je lepota u oku posmatrača čak i kada je u pitanju uvo?

Govori se često da su neki jezici, kao francuski i italijanski, lepši uvetu nego drzgi jezici kao na primer nemački. Ali da li jezici mogu posedovati takvo univerzalno svojstvo?

U najnovijoj studiji, istraživači sa Ruske akademije nauka i Univerziteta Lund u Švedskoj izvršili su prvo, veliko međukulturološko poređenje stotina različitih jezika.

Uopšteno gledano, otkrili su malo dokaza koji bi mogli da podrže tvrdnju da su neki jezici bolji od drugih, kao i da su neki jezici univerzalno privlačni u svim klturama. Ipak je lepota jezika u UHU posmatrča.

Oni su bazirali svoje zaključke na analizi 2125 snimaka 228 jezika iz 43 grupe jezika. Svaki snimak govora jezika napravilo je izmađu 5 i 11 osoba da bi se uključio što veći način izgovora. Snimci su potom pušteni 820 osoba kojima su engleski, kineski i semitski jezici (arapski i jevrejski) maternji, koji su potom upitani da odrede koji im je jezik najlepši.

Ukupno posmatrano, minimalan je konsenzus među ljudima iz različitih kultura po pitanju koji jezik zvuči prijemčivije uhu. Kako navode istraživači, rezulati koje su dobili od engleski, kineskih i semitskih govornika nemaju skoro nikakvu međusobnu korelacije - što suštinski znači da se ne poklapaju niti su saglasni ni po jednom pitanju.

Kako objašnjavaju:

Najlepši jezici prema ljudima kojima je kineski maternji jezik su mandarinski,engleski i japanski. Dok oni kojima je maternji neki od semitskih jezika kao najlepše stavljaju španski, engleski, italijanki i arapski.

Uprkos tome postojale su neke podaci koji su zanimljivi. Većina onih koji su ocenjivali, be vezano kojoj grupi jezika su pripadali, su davali veoma niske ocene čečenskom jeziku, koji pripada grupi severnokavkaskih jezika i kojim govori oko 1,6 miliona ljudi u Čečeniji (Ruska Federacija). Sa druge strane, neobično visoke ocene dobio je jezik Tok pisin, mešani (krelnski) jezik kome je osnova engleski koji se govori na Papua Novoj Gvineji.

Pored jezika, ističe se naklonost određenom tipu glasa. nalazi jasno ukazuju preferencu ka jasnim ženskim glasovima bez obzira kojim jezikom govore - naspram bilo kakve varijante muškog glasa.

Kako se zaključuje:

Iako određeni tipovi ljudskog glasa mogu biti univerzalno privlačni, samo jezici su iznenađujuće uniformni u utisku koji ostavljaju na prosečnu osobu koja je činila grupu za ocenjivanje. Ovakav zaključak ukazuje na egalitarni pogled na svetske jezike, pokazuje da je moguće izvoditi međukulturna fonetska istraživanja i postavlja važno pitanje o ulozi estetike u evoluciji jezika.