Ujed zmije munjevito je savršen način za ubrizgavanje otrova u plen. U tome im pomažu i podržavaju ovaj nasilni napad, dugački, zakrivljeni očnjaci zmije koji su evoluirali da svoj sledeći obrok doziraju otrovom - otrovima koji povređuju, onemogućavaju ili čak ubijaju žrtvu. Ali šta je bilo prvo: otrov ili očnjaci?
Za razliku od nekih drugih životinjskih očnjaka, zmijski očnjaci su visoko prilagođeni da djeluju kao sistem za isporuku toksina. Na primer, mnoge druge životinje sa zubima, poput vukova ili mačaka, koriste svoje očnjake za ubadanje i cepanje mesa. Ali zmijski očnjaci imaju brazde uz bokove ili pune udubine u zubima koji im pomažu da ubrizgaju otrov u plen.
Istraživački tim iz Australije utvrdio je kako su evoluirali zmijski specijalizovani zubi za isporuku otrova. Otrovni očnjaci su se prvo razvili kao žlebovi u podnožju zmijskih zuba. Ovi žlebovi su najverovatnije evoluirali da bi zubi bili čvrsto pričvršćeni za vilicu, jer zmijski zubi obično imaju vrlo plitke korene, otkrili su istraživači. Ovi naborani žlebovi, nazvani plicidentin, daju čeljustima veću površinu na koju se mogu pridržavati.
Očnjaci su se razvili iz ovih bora na zubima, prema istraživačkom timu, koji je proučavao 3D microCT slike očnjaka 19 vrsta zmija i tri vrste guštera, kao i tanko napravljene slajdove od nekoliko primeraka. U svakoj vrsti koju su naučnici proučavali-onima koji su bili i nisu bili otrovni, i onima sa i bez očnjaka-pronašli su ove žlebove, što ukazuje na to da su se verovatno razvili u neotrovnoj vrsti zmija predaka. Otrovne zmije kooptirale su ove već postojeće želebove da isporuče otrov u svoj plen, otkrili su istraživači.
Ono što je posebno kod zmija sa očnjakom je to što njihovi zubi imaju mnogo veće i dublje bore. Kada jedna od ovih bora postane veća od drugih, ona stvara žleb duž zuba. Ovaj žleb koristi otrovnu tečnost iz obližnjih otrovnih žlezda u plen dok zmija grize.
U naprednijim zmijama (npr. otrovnicama i kobrama) žleb se produbio do te mere da se njegove ivice spajaju, zatvarajući žleb i formirajući šuplju strukturu nalik na cev koja podseća na iglu šprica. Ovi žlebovi su odabrani tokom miliona godina evolucije za proizvodnju velikih i visoko efikasnih očnjaka poput šprica.
Pa šta je bilo prvo? Smatra se da se otrov, u nekom blažem obliku, pojavio vrlo rano u zajedničkom pretku zmija i nekih guštera (grupa koja se zove Tokicofera). Stoga su očnjaci otrova evoluirali nakon što je otrov već bio prisutan. Prisustvo otrova je verovatno bio važan preduslov za evoluciju očnjaka. Zmije su prilično jedinstvene u evoluciji ovih specijalizovanih očnjaka. Očnjaci otrova nisu evoluirali često izvan zmija. Ali zmije su ih smatrale vrlo korisnima, različite vrste zmija su nezavisno evoluirale očnjake iz plicidentina iznova i iznova.
Autor: redportal.rs
