Već je dobio i ime STOUNHENDŽ HOLANDIJE 🧐

Četiri hiljade godina star hram, u isto vreme i veliki kalendar, otkriven je od strane arheologa u Holandiji i oni ga opisuju kao prvi i jedini hram ovakvog tipa. Veliki kao 4 fudbalska terena, ovaj ogromni sakralni prostor čini se da je bio konstruisan tako da bi sunce sijalo direktno kroz određene prolaze na glavnim zagrobnim humkama zimi i tokom letnje ravnodnevnice.

Lokalitet se nalazi u blizini grada Tiela na građevinskom terenu gde se gradi industrijski park. Arheolozi rade na njemu još od 2016. godine kada su izveli seriju iskopavanja, međutim sam hram je otkriven tek ove godine.

Sastojao se od tri humke u kojima su se vršili pogrebi, obodi su bili okruženi velikim drvenim stubovima. Prema poslednjim procenama, najmanje 60 ljudi je sahranjeno u humkama u periodu od 800 godina, dok je još 20 ljudi sahranjeno van humki na drugom groblju. Najveća humka je prečnika 20 metara i čini se da je služila kao solarni kalendar.

Vekovima ljudi su se okupljali na ovom sakralnom mestu za vreme ravnodnevnice da posmatraju Sunce koje je u savršenoj ravni sa humkama. Trenu kada Sunce šalje svoje zrake na skupinu grobova predaka, na žrtve prinete njima, na darove pohranjene i na svete predmete.

Kako je objavljeno u izjavi regiona Tiel o otkriću:

Oko najveće humke bio je plitak jarak sa više različitih prolaza. Na posebne dane Sunce je sijalo pravo kroz njih na samom brdu. Najvažniji dani su bili 21. jun (letnja dugodnevnica - najduži dan) i 21. decembar (zimska kratkodnevnica - najkraći dan).
Arheolozi su takođe otkrili darove i na samim mestima u prolazima gde je Sunce sijalo. Otkriveni su životinjski skeleti, ljudske lobanje kao i razni vredni predmeti poput bronzanog koplja.

Iako su slične strukture otkrivene po Evropi, ovo je prvi put da je ovakva struktura otkrivena u Holandiji.

Na ovom lokalitetu arheolozi su otkopali preko milion različitih predmeta koji datiraju iz svega od kamenog doba, bronzanog doba, pa preko gvozdeno i rimskog doba, sve do srednjeg veka. Delovi lokaliteta koji su iz vremena ranog perioda bronzanog doba dali su preko 25.000 ostataka kostiju, preko 32.000 krhotina kostiju, 170.000 fragmenata keramike, 58.000 ostataka kamena, kao i 10.000 okresanih opiljaka.

Jedan od posebno interesantnih nalaza na lokalitetu je i staklena perla koja je otkrivena u jednom od centralnih grobova u humci. Analizom je utvrđeno da je njeno poreklo, ni manje ni više, nego iz Mesopotamije (današnji Irak) više od 4.000 kilometara daleko vazdušnom linijom. Ovo jasno pokazuje da su ove dve dijametralno suprotne kulture, razdojene hiljadama kilometara kopna (Danska - Irak), imale na neki način kontakt jedna sa drugom još pre 4 milenijuma.

Autor: redportal.rs