Na području današnje Libije nalazi se nekoliko značajnih nekropola sa piramidalnim grobnicama koje potiču iz vremena Garamanata, drevne civilizacije čije je kraljevstvo sredinom drugog veka nove ere predstavljalo jednu od najmoćnijih država u saharskom regionu.
Arheološki nalazi u oblasti Vadi Ajal pokazuju da su se Garamanti naselili u Fezanu, na jugu Libije, još oko 1100. godine pre nove ere. Njihov opstanak i razvoj u pustinjskim uslovima omogućio je napredan sistem podzemnih kanala za navodnjavanje, poznat kao fogare. Zahvaljujući ovom načinu dopremanja vode iz udaljenih izvora, uspeli su da razviju poljoprivredu i obezbede uslove za život brojnom stanovništvu u jednom od najsušnijih područja Afrike.
Među najstarijim pisanim svedočanstvima o ovom narodu nalazi se zapis grčkog istoričara Herodota iz petog veka pre nove ere. On je Garamante opisao kao veoma brojnu zajednicu koja je živela u oazama duboko u Sahari, oko trideset dana putovanja južno od teritorije Lotofaga. Zabeležio je i da su koristili četvoroprežne kočije prilikom lova na takozvane trogloditske Etiopljane. Pretpostavlja se da se taj naziv odnosio na narod Tebu, nastanjen u planinama Tibesti.
U vreme najvećeg uspona, Garamantsko kraljevstvo zauzimalo je približno 180.000 kvadratnih kilometara. Njegova prestonica bila je Garama, smeštena u dolini Vadi el Agijal, poznatoj i kao Vadi el Haja. Ovo područje okružuju peščana prostranstva Erg Ubari i sušna visoravan Mesak Safatet.
Dolina Vadi el Agijal bila je središte države i mesto na kojem se nalazila većina garamantskih naselja i spomenika. Među najvažnijim lokalitetima izdvajaju se Garama, nekadašnja prestonica Zinkekra, Kraljevska nekropola, Haraig, Ubari, Hatija, Ksa Bint Baje i Bab el Maknusa.
Pogrebni običaji Garamanata ukazuju na verovanje u zagrobni život, a pojedini elementi njihovih rituala podsećaju na tradiciju starog Egipta. Jedan od najimpresivnijih primera njihove pogrebne arhitekture jeste nekropola Haraig, na padinama visoravni Mesak. Kompleks obuhvata oko 80 kvadratnih i pravougaonih piramidalnih grobnica izgrađenih od nepečene opeke, čija visina dostiže između tri i četiri i po metra.
Još jedno značajno groblje nalazi se u oblasti El Hatija, gde je otkriveno 25 grobnica u obliku zarubljenih piramida. Arheoastronomska istraživanja otvorila su mogućnost da su pojedine građevine bile postavljene u skladu sa položajem određenih sazvežđa.
U Kraljevskoj nekropoli, južno od Garame, nalazi se više od stotinu grobnica različitih oblika. Među njima su mastabe i kružne grobne humke, ukrašene kamenim stelama. Na ovom prostoru pronađeni su i posebni stolovi na kojima su ostavljani darovi za preminule, što svedoči o značaju kulta mrtvih u njihovoj kulturi.
Mnoge stele bile su obojene crvenim okerom i drugim pigmentima, dok su pojedine tokom vremena više puta premazivane malterom. Ovi tragovi omogućavaju istraživačima da bolje upoznaju verske običaje i umetničke izraze Garamanata.
Tokom rimskog perioda ovaj narod često je napadao naselja i trgovačke luke duž severnoafričke granice Rimskog carstva, poznate kao Limes Tripolitanus. Sukobi su predstavljali ozbiljan problem za Rimljane, koji su nastojali da zaštite svoje teritorije i trgovačke puteve.
Rimski car Septimije Sever pokrenuo je 203. godine veliku vojnu ekspediciju u dubinu Sahare. Njegove trupe uspele su da zauzmu Garamu, ali su grad napustile ubrzo nakon osvajanja, ne uspostavivši trajnu kontrolu nad tim područjem.
Propast Garamantskog kraljevstva najverovatnije je bila posledica kombinacije klimatskih promena i prekomernog korišćenja ograničenih zaliha vode. Pošto je čitava civilizacija zavisila od složenih sistema navodnjavanja, promene prirodnih uslova ozbiljno su ugrozile poljoprivredu i opstanak stanovništva.
Konačni udarac usledio je nakon slabljenja vizantijske vlasti u severnoj Africi. Godine 666. arapske vojne snage prešle su Saharu i izvršile pohod na ovu oblast. Pretpostavlja se da je upravo taj događaj označio kraj Garamantskog kraljevstva, čime je nestala jedna od najznačajnijih civilizacija koje su nekada cvetale u srcu Sahare.
Sazvana nova sednica Skupštine Beograda! ☝️
Autor: redportal.rs