Arheološka istraživanja u mestu Kajalipinar, koje se nalazi u oblasti Jildizeli, u centralnoj turskoj provinciji Sivas, donela su značajno otkriće koje bi moglo da rasvetli istoriju Hetitskog carstva. Na ovom lokalitetu, za koji se smatra da predstavlja ostatke drevnog grada Šamuhe, pronađeno je 131 klinasto pismo, odnosno cela pločica ili njen fragment.
Iskopavanja sprovodi Univerzitet Koč, uz podršku Ministarstva kulture i turizma Turske. Tokom najnovije istraživačke kampanje otkrivena je velika količina pisanih dokumenata, a kada se tome pridodaju nalazi iz prethodnih sezona, ukupan broj pločica i njihovih delova iz ove arhive dostigao je 184.
Prema dosadašnjim procenama, dokumenti su nastali pre približno 3.400 godina, u vreme vladavine hetitskog kralja Tudhalije Drugog. Njihov sadržaj odnosi se na različite oblasti funkcionisanja tadašnje države, uključujući političke odluke, vojne operacije i poslove državne administracije.
Prvi rezultati proučavanja natpisa već su ukazali na niz zanimljivih istorijskih podataka. Među zabeleženim događajima pominju se vojna dejstva, epidemije, smrt princeze koja je još bila beba, ali i obraćanja hetitskih vojnih zapovednika kralju sa zahtevima za pomoć.
Naučnici smatraju da bi pronađena arhiva mogla da pruži dragocene podatke o načinu upravljanja Hetitskim kraljevstvom, ali i o svakodnevici njegovih stanovnika tokom kasnog bronzanog doba.
Hetiti su tokom drugog milenijuma pre nove ere izgradili moćnu državu na prostoru Anadolije, koja je vremenom prerasla u veliko carstvo. Njegova teritorija obuhvatala je značajan deo Male Azije, kao i pojedine oblasti severnog Levanta.
Grad Šamuha imao je posebno mesto u okviru hetitske države, budući da je predstavljao važno administrativno i versko središte. Njegovo ime često se pojavljuje u sačuvanim pisanim izvorima, a naročito je bio povezan sa kultom boginje Šauške, božanstva koje se dovodilo u vezu sa ljubavlju i ratom.
Zbog toga bi novo pronađeni tekstovi mogli da pomognu istraživačima da preciznije utvrde značaj koji je Šamuha imao u političkom, verskom i upravnom sistemu Hetitskog carstva.
Guverner provincije Sivas Jilmaz Šimšek istakao je da otkriveni dokumenti predstavljaju izuzetno vredan istorijski izvor.
Pločice stare oko 3.400 godina omogućavaju nam da saznamo mnogo više o različitim aspektima hetitske civilizacije. Njihov sadržaj obuhvata pitanja državne uprave, vojne aktivnosti, verska uverenja, ali i svakodnevni život ljudi iz tog perioda.
Veliki broj hetitskih dokumenata pronađen je i ranije u Hatuši, nekadašnjoj prestonici ovog carstva, koja se nalazila u blizini današnjeg mesta Bogazkale. Arheološka istraživanja na tom lokalitetu započela su početkom 20. veka, a tokom narednih decenija otkrivena je obimna kraljevska arhiva. U njoj su sačuvani brojni zapisi o diplomatskim odnosima, međunarodnim sporazumima, verskim obredima i državnim poslovima.
Istraživači ističu da zbirka iz Kajalipinara predstavlja najobimniju arhivu hetitske kraljevske dokumentacije otkrivenu tokom 21. veka. Po značaju i koncentraciji pronađenih tekstova, ovaj lokalitet ubraja se među najvažnija mesta za proučavanje hetitske civilizacije izvan nekadašnje prestonice Hatuše.
Radovi u Kajalipinaru još traju, a pred arheolozima je i detaljna obrada pronađenih pločica. Prevođenje i analiza njihovog sadržaja mogli bi da otkriju do sada nepoznate pojedinosti o političkim prilikama, organizaciji vojske, verskim običajima i društvenom životu Hetita.
FORENZIČAR OTKRIO: Epstin je UB*JEN 🧐
Mihailo predstavlja novi EP NEON 💿🎶✅
Autor: redportal.rs
Pločice stare oko 3.400 godina omogućavaju nam da saznamo mnogo više o različitim aspektima hetitske civilizacije. Njihov sadržaj obuhvata pitanja državne uprave, vojne aktivnosti, verska uverenja, ali i svakodnevni život ljudi iz tog perioda.