Između 600 i 800 Jevreja borilo se na strani Kraljevine Srbije od 1912. do 1918. godine 📚

Povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu danas je održana komemoracija kod spomenika jevrejskim borcima na Sefardskom jevrejskom groblju u Beogradu,

Skup je otvorio Hor „Braća Baruh“, a prisutnima se obratio Aron Fuks, predsednik Jevrejske opštine Beograd. Vence su položili predstavnici Vojske Srbije, ambasadorka Izraela Avivit Bar-Ilan, predstavnici jevrejskih opština Zrenjanin i Novi Sad, kao i SUBNOR-a Mesne zajednice Laćarak.

📜 Tokom Prvog svetskog rata, oko 600 Jevreja učestvovalo je u ratnim naporima Kraljevine Srbije. Njih 132 je stradalo u borbama, od rana i bolesti, ali i u austrougarskim logorima.

Foto: Filip Pejković

Među njima su bili oficiri, lekari i obični vojnici. David Albala, lekar i oficir srpske vojske, tokom rata dostigao je čin sanitetskog potpukovnika. Svedočanstvo o ratnim godinama ostavio je i oficir Moša Mevorah, čiji se dnevnik o povlačenju preko Albanije iz 1916. čuva u Jevrejskom istorijskom muzeju u Beogradu.

Spomenik na Sefardskom groblju izgrađen je 1927. godine, prema projektu arhitekte Samuila Sumbula. Na njemu su uklesana imena 132 jevrejska ratnika, a posmrtni ostaci 23 borca preneti su u vojničku parcelu.

Obelisk sa srpskim dvoglavim orlom i jevrejskim simbolima spaja dve tradicije u zajedničkom sećanju na poginule. Na veličanstvenom spomeniku nalaze se još prikazani šajkača kao srpska vojnička kapa iz Velikog rata, ukršteni puška i sablja, ali i ukljesan Njegošev stih iz Gorskog vijenca.

Foto: Filip Pejković

Autor: Filip Pejković