Nepoznati jezik medj misteriozniom ostacima Hetitskog carstva 👑

Prastari jezik davno izgubljen, kojim nijedna usta nisu progovorila milenijumima, otkriven je na glinenim tablicama pisanim klinastim pismom u antičkim ruševinama u Turskoj.

Nov jezik je otkriven na lkalitetu Bogzakoj-Hatuša, mestu u severozapadnoj Turskoj koja je nekada bila prestonica moćne Hetitske imperije. Lokalitet je pod zaštitom UNESCO i smatra se svetskom kulturnom baštinom, poznat je po impresivnoj urbanoj arhitekturi i velikom broju umetničkih radova koji su se odlično očuvali uprkos vekovima starosti.

Hetiti su bili narod koji je pripadao jezičkoj grupi Indoevropskih naroda koji su migrirali u Anadoliju tj. u današnju Tursku - gde su stvorili jedno od najmoćnijih imperija bronzanog doba (od 17. do 12.veka p. n. e.).

Iako prvenstveno poznati po svojim ratnim veštinama, Hetiti su takođe bili i poznati po tome što su imali velike arhive u kojima su čuvali sve zapise - kako i istoriju tako i zakonike. Od 1980. godine arheolozi su otkrili preko 30.000 glinenih tablica pisanih klinastim pismom samo na lokalitetu Bogzakoj-Hatuša. Većina tekstova je pisana na Hetitskom, mešutim nekoliko poslednjih istraživanja je pokazalo je određeni broj tablica pisan do sada nepoznatim jezikom.

S obzirom da je novotkriveni jezik, naučnici i dalje ne znaju šta većina reči označava. Ipak dovoljno se zna da može da se pretpostavi da se njime služio narod Kalašma koji je živeo u severozapadnim delovima hetitskih centralnih teritorija. Osobine jezika su dosta slične luvijanskom, odnosno jeziku koji je naučnicima dobro pounat i kojim se takođe pričalo u samoj Hetitskoj carevini.

Povrh svega, naučnici sumnjaju da se na tablicama zapravo nalazi opis prastarog kultnog obreda koji se praktikovao u Kalašmi.

Kako objašnjava profesor Danijel Švemer, ekspert za bliski istok sa Univerziteta Julius-Maksimilian u Vurzburgu.

Hetiti su bili posebno zainteresovani za zapisivanje rituala u stranim jezicima.

Iako je sam jezik neobičan, jasno je da pripada grupi indoevropskih jezika, odnosno porodici jezika kojom se danas služi stotine miliona ljudi od Britanskih ostrva pa sve do Indije.

Ova grupa jezika u okviru sebe sadrži sve od hindu i persijskog jezika, preko latinskog i straogrčkog, te modernog ruskog, poljskog, nemačkog, grčkog, pa sve do englskog, francuskog i gejlik jezika Irske i Škotske.

Jedini jezik u celoj Evropi koji nije deo Indoevropske porodice jezika je Baskijski.

Autor: Redportal.rs