U regionu južne i istočne Srbije rođene je 243 dece manje nego u prvih devet meseci prošle godine

U prvih devet meseci ove godine rođeno je svega 43.300 beba, samo 84 dece više u odnosu na isti period prošle godine, što predstavlja statistički porast od samo 0,2 odsto, govore najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Skoro u svim regionima Srbije beleži se pad novorođenih beba, osim u Beogradu u kojem je u periodu od januara do oktobra rođeno 649 beba više nego u prvih devet meseci 2025. godine. U Vojvodini je rođeno 109 beba manje nego u istom periodu prošle godine, dok je u Šumadiji i zapadnoj Srbiji na svet došlo 213 beba manje nego u istom periodu lane.

U regionu južne i istočne Srbije rođene je 243 dece manje nego u prvih devet meseci prošle godine. Demografi skreću pažnju na činjenicu da se ova vitalna statistika teško može promeniti do kraja ove godine, jer se najviše beba u našoj zemlji rađa u letnjim mesecima – julu, avgustu i septembru. U prilog toj tezi svedoče i podaci iz prošle godine koji svedoče da je najviše beba u Srbiji rođeno u julu, avgustu i septembru, a najmanje u februaru, aprilu i maju.

Zanimljiva vitalna statistika govori da je najčešći dan rođenja u našoj zemlji 23. septembar, jer se baš ovog dana često rodi dva puta više beba nego ostalih dana u godini, a ako vratimo 265 dana unazad (koliko traje trudnoća) stižemo do 1. januara, odnosno zaključka da su ovo „praznične” bebe, koje su začete za vreme novogodišnjih i božićnih praznika.

Važi i obrnuto – najmanje beba rađa se u februaru, martu i aprilu. I američki časopis „Tajm” je došao do zaključka da se najveći broj beba u SAD rađa 9. septembra, a sledeći datum kada najveći broj Amerikanaca proslavlja svoj rođendan jeste 20. septembar, što znači da se najveći broj dece začne poslednjeg meseca u godini, koji prolazi u znaku slavlja. Zanimljivo je da se najmanje beba u Americi rodi 25. decembra, odnosno u danu kada se proslavlja katolički Božić.

I dok statistika nataliteta ne daje mnogo razloga za optimizam, brojke koje svedoče o mortalitetu diskretno su povoljnije nego u prvom polugodištu prošle godine. Naime, podaci Republičkog zavoda za statistiku svedoče da je u periodu od januara do oktobra preminulo 70.073 osoba, odnosno 86 osoba manje nego u prvih devet meseci lane, što predstavlja statistički pad od 0,1 odsto.

Gotovo u svim regionima Srbije, osim u Beogradu, evidentiran je veći broj preminulih nego prošle godine – u prestonici su umrle 182 osobe više nego u prvih devet meseci 2025. godine, u Vojvodini je preminula jedna osoba više u odnosu na isti period lane, u regionu zapadne Srbije i Šumadije umrlo je 15 osoba više nego u periodu od januara do oktobra prošle godine.

Autor: Katarina Đorđević