Mogla bi promeniti budućnost biljne ishrane

Potrošnja mesa ima veliki uticaj na životnu sredinu zbog intenzivnog korišćenja zemljišta, vode i energije, kao i visokih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ipak, meso i dalje zauzima važno mesto u ishrani i kulturi širom sveta. Upravo zato naučnici tragaju za održivijim rešenjima, a najnovije istraživanje donelo je zanimljiv pomak uspeli su da genetski modifikuju zelenu salatu kako bi proizvodila mioglobin, životinjski protein koji mesu daje prepoznatljiva svojstva, prenosi ScienceAlert.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Frontiers in Plant Science.

- Naše istraživanje prvi put pokazuje da je u višim biljkama moguće stabilno proizvoditi mioglobin. To je jedan od ključnih proteina koji mesu daje mnoga poželjna svojstva - izjavila je Aleksija Grof, istraživačica biljne biotehnologije na Imperial Collegeu u Londonu i glavna autorka studije.

Kako je objasnila, ovo otkriće dolazi u trenutku kada je potreba za održivijim načinima proizvodnje hrane veća nego ikada. Njen tim primenio je tehniku biolističke transformacije, poznatu i kao metoda „genskog pištolja“, kojom su u hloroplaste zelene salate (Lactuca sativa) i duvana (Nicotiana tabacum) uneli optimizovane verzije gena svinjskog mioglobina.

Nakon što je potvrđeno da je DNK uspešno ugrađen, biljke su uzgajene do pune zrelosti i dale su seme, a analize su pokazale da je transgen uspešno prenet i na narednu generaciju.

- Najviše nas je iznenadilo koliko su biljke dobro podnele proizvodnju mioglobina - rekla je Grof.

Ona je objasnila da, iako mioglobin vezuje hem molekul od velikog značaja za biljni metabolizam genetski modifikovane biljke ostale su zdrave, plodne i nisu pokazale ozbiljnije poremećaje u procesu fotosinteze. Istraživači su izmerili oko 810 miligrama mioglobina po kilogramu suve materije u zelenoj salati i oko 800 miligrama po kilogramu u duvanu.

Iako su te količine znatno manje nego u životinjskom mesu, naučnici smatraju da ekološke prednosti uzgoja biljaka daju ovom pristupu veliki potencijal. „Razlika u nakupljanju mioglobina u suvoj materiji je oko 10 puta veća u životinjskim mišićima u poređenju sa prinosima u biljkama“, navodi se u studiji. Istovremeno, autori ističu da je proizvodnja biljaka znatno efikasnija kada je reč o potrošnji resursa, uz mnogo manju upotrebu vode i niže emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Istraživači naglašavaju da su potrebna dodatna ispitivanja kako bi se dobila preciznija poređenja. U budućnosti bi mioglobin mogao da se izdvaja iz lišća i koristi kao sastojak biljnih zamena za meso, ali postoji mogućnost i da se genetski modifikovana zelena salata konzumira u svežem obliku.

Kako ističu autori studije, ovaj eksperiment predstavlja dokaz da je koncept izvodljiv, ali je potrebno dodatno raditi na povećanju prinosa proteina.

- Otkrili smo da se protein pravilno savija, ali ugradnja hema je nepotpuna. To nam daje jasan smer za poboljšanje budućih generacija ovih biljaka - rekla je Grof.

Pošto rezultati ukazuju da je dostupnost hema glavni ograničavajući faktor, buduća istraživanja mogla bi biti usmerena na modifikaciju njegovog metabolizma kako bi se povećao udeo potpuno formiranog mioglobina.

- Osim mioglobina, zainteresovani smo za istraživanje i drugih visokovrednih proteina. Naši rezultati pokazuju da hloroplasti predstavljaju obećavajuću platformu za održivi molekularni uzgoj - zaključila je Grof.

Autor: redportal.rs