Meloni pokreće veliki zaokret

Italija bi posle 4 decenije mogla ponovo da uvede nuklearnu energiju, pošto vlada premijerke Đorđe Meloni priprema zakonski okvir za izgradnju nove generacije nuklearnih elektrana.

Cilj vlasti je jačanje energetske bezbednosti zemlje, uz smanjenje emisije štetnih gasova i obezbeđivanje stabilnijeg snabdevanja električnom energijom.

Analitičari ocenjuju da vlada računa na podršku mlađih generacija, koje nuklearnu energiju sve češće vide kao važan niskougljenični izvor električne energije, dok stariji građani i dalje sa rezervom gledaju na ovu tehnologiju zbog katastrofe u Černobilju 1986. godine. Italijani su na referendumima čak dva puta odbacili razvoj nuklearne energije.

Već naredne sedmice italijanski parlament trebalo bi da usvoji zakonski okvir za primenu novih nuklearnih tehnologija. Nakon toga vlada će imati godinu dana da donese propise koji će regulisati izdavanje dozvola, bezbednosne standarde, upravljanje nuklearnim otpadom i izbor lokacija za buduća postrojenja.

Ministar zaštite životne sredine i energetske bezbednosti Đilberto Piketo Fratin izjavio je da je zadatak vlade da stvori uslove za donošenje konačnih odluka.

- Dužnost vlade u ovom trenutku je da stvori uslove da oni koji će na kraju odlučivati o postrojenjima to mogu i da učine - rekao je ministar.

Italija se ovim potezom pridružuje evropskom trendu povratka nuklearnoj energiji. Francuska i Poljska već ulažu u proširenje ili razvoj nuklearnih kapaciteta kako bi povećale energetsku bezbednost i ispunile klimatske ciljeve.

Italija je nekada bila među evropskim liderima u nuklearnoj energiji, ali su njena četiri reaktora ugašena nakon referenduma održanog 1987. godine, neposredno posle katastrofe u Černobilju. Novi pokušaj obnove nuklearnog programa propao je 2011. godine, kada se čak 94 odsto birača na referendumu izjasnilo protiv izgradnje novih reaktora nakon nesreće u Fukušimi.

Vlada Đorđe Meloni sada smatra da su okolnosti drugačije, pre svega zbog rasta potrošnje električne energije, klimatskih ciljeva i energetske krize izazvane ratom u Ukrajini.

Ministar Piketo Fratin istakao je da bi potrošnja električne energije u Italiji tokom naredne decenije mogla da poraste za najmanje 30 odsto.

- Govorimo o trećoj naprednoj generaciji nuklearne energije, koja je mnogo prilagodljivija potrebama i bezbednija, jer je reč o malim postrojenjima sa veoma kratkim rokovima izgradnje - rekao je on.

Na pitanje kada bi prvi reaktori mogli da počnu sa radom, odgovorio je:

- Kada me pitaju za rokove, kažem 2033, 2034. ili 2035. godina - poručio je ministar.

Prema dostupnim podacima, nuklearna energija danas obezbeđuje oko 10 odsto svetske proizvodnje električne energije i približno četvrtinu ukupne niskougljenične energije, dok se sve više država odlučuje za ulaganja u nove generacije nuklearnih elektrana zahvaljujući unapređenoj bezbednosti i tehnološkom razvoju.

Autor: redportal.rs