Onkologija danas prolazi kroz jednu od najvećih transformacija u istoriji, jer se otvaraju mnoge nove mogućnosti lečenja, koje pacijentima omogućavaju duži i kvalitetniji život. O tome je za Telegraf govorio sub. spec. dr med. Zoran Popadić, medikalni onkolog.
Od najčešće pominjanih promena u onkologiji jedna je i personalizovana medicina. Koliko se danas lečenje karcinoma zaista prilagođava svakom pacijentu pojedinačno?
– Personalizovana medicina u pristupu onkološkim pacijentima budućnost je koja već živi u sadašnjim planiranjima specifičnog onkološkog lečenja za većinu obolelih. Adekvatan pristup i plan lečenja za svakog pacijenta ponaosob, ako ne u prvim linijama specifičnog lečenja, onda u kasnijim linijama lečenja metastatske bolesti, nezamisliv je bez CGP (sveobuhvatnog genomskog profilisanja), ili bar NGS analize mutacija gena koje u pojedinim lokalizacijama tumora omogućavaju osmišljavanje najboljeg terapijskog plana.
Sve veći značaj dobija i genomsko profilisanje tumora, koje ne utiče samo na izbor terapije već i na praćenje toka bolesti.
- Genomsko profilisanje nije važno samo za planiranje lečenja, ono omogućava da kasnije, u praćenju pacijenata tokom ili nakon završenog specifičnog lečenja, analizom nivoa ctDNA (cirkulišuće tumorske DNA) rano detektujemo relaps bolesti. Takođe, ne samo postoperativni stejdžing, HP i IHH morfologija tumora, već i nivoi ctDNA nakon preduzetih operativnih zahvata u ranim stadijumima bolesti, treba da budu presudni u donošenju odluke o primeni adjuvantne, postoperativne terapije.
U poređenju sa periodom od pre deset godina, mogućnosti lečenja malignih bolesti danas su značajno drugačije.
- Primena imunoterapije, ciljane terapije, a u poslednje vreme i takozvanih ADC lekova (Antibody-Drug-Conjugate), značajno je promenila ukupno preživljavanje pacijenata sa metastatskom bolešću, uz poboljšanje kvaliteta života ovih bolesnika. Do pre deset godina bilo je nezamislivo da pacijenti sa metastatskom bolešću, posebno melanomom, karcinomom pluća, karcinomom bešike ili malignitetima gornje i donje digestivne cevi, dožive višegodišnje praćenje tokom ili nakon specifične onkološke terapije.
Mnogi pacijenti i danas dijagnozu karcinoma doživljavaju kao kraj svih planova. Koliko je važno govoriti o mogućnostima lečenja i kvalitetu života?
- Od presudnog je značaja da u kontaktu sa obolelima od maligne bolesti predočimo sve modalitete onkološkog lečenja koji u datom slučaju dolaze u obzir. Pri tome ne samo davanje nade, već i realno svedočenje o lečenju i kvalitetu života, podstiču pacijente da se aktivno uključe u terapiju i time daju važan doprinos svojim pozitivnim stavom i usmerenošću na lečenje.
Savremena onkologija danas se teško može zamisliti bez multidisciplinarnog pristupa i saradnje različitih specijalista.
- Najbitniji momenat u odlučivanju o opcijama lečenja jeste sagledavanje svakog slučaja od strane multidisciplinarnog tima i donošenje konzilijarne odluke o lečenju konkretnog pacijenta. Multidisciplinarni pristup smanjuje moguće propuste i eventualne pogrešne procene koje bi se ispoljile pri odlučivanju pojedinih specijalista iz oblasti onkologije.
Zahvaljujući napretku terapija, sve češće se postavlja pitanje da li će pojedine maligne bolesti jednog dana biti posmatrane kao hronična stanja.
- Upravo sve gore navedeno govori u prilog tome da već danas znatan broj malignih oboljenja, pa čak i u metastatskoj, proširenoj bolesti, može da se prevede u takozvanu hroničnu fazu uz zadovoljavajući kvalitet života. To može da traje kraće ili duže vreme, zavisno od same bolesti, ali i od strukture ličnosti obolelog
Za mnoge pacijente kliničke studije predstavljaju priliku za pristup inovativnim lekovima koji još nisu deo standardne terapije.
- Klinička ispitivanja koja se sprovode kako bi se procenila bezbednost i efikasnost inovativnih terapija neophodna su da bi bilo koji inovativni lek postao deo etablirane terapije i ušao kao regularna opcija u terapijski standard lečenja šire populacije. U isto vreme, ona pružaju mogućnost da pacijenti dobiju najsavremeniju terapiju, a da pri tome ne snose troškove lečenja, što je veoma važno, posebno u našoj zemlji.
Autor: Vesna Stanimirović