Sve češće se u javnosti pojavljuju upozorenja da ne postoji „bezbedna“ količina alkohola, a nova istraživanja idu korak dalje, tvrdeći da čak i minimalna konzumacija može oštetiti mozak. Naučnici koji su analizirali dugoročne efekte alkohola na moždane funkcije zaključuju da svaka doza, pa i ona koju mnogi smatraju „bezazlenom“, utiče na strukturu i komunikaciju moždanih ćelija. Promene su najizraženije u oblastima zaduženim za pamćenje, koncentraciju i emocionalnu kontrolu.
Prema podacima britanskih i američkih neuroloških instituta, alkohol smanjuje sivu masu mozga i usporava prenos informacija između neurona. Iako se ranije verovalo da čaša vina dnevno može imati „zaštitni efekat“, novije studije pokazuju da takva ideja nema naučno uporište. Stručnjaci naglašavaju da mozak reaguje na alkohol kao na neurotoksičnu supstancu bez obzira na količinu.
Ova saznanja menjaju percepciju o „umerenom“ pijenju i otvaraju pitanje javnog zdravlja. Dok se društvo i dalje oslanja na kulturu „jednog pića za opuštanje“, nauka sve glasnije upozorava da svaka kap ima cenu. Poruka istraživača je jasna: ako želimo dugoročno očuvati mentalne funkcije, pravi „siguran nivo“ alkohola verovatno ne postoji.
Autor: redportal.rs