Činjenica da je mikroplastika pronađena i kod sitnih insekata u jednom od najčistijih delova planete ne uliva optimizam.

Mikroplastika je danas prisutna gotovo svuda, od najdubljih okeanskih dubina do ljudskog organizma, telesnih tečnosti, pa čak i mozga. Novo istraživanje upozorava da, dok se još ispituju posledice po zdravlje ljudi, mikroplastika već ima ozbiljne efekte na manje organizme. Naučnici su otkrili da su cvrčci koji su se hranili hranom zagađenom mikroplastikom rasli i do 25 puta brže tokom 7 nedelja, navodi Futurism.

Istraživanje koje su sproveli stručnjaci sa Univerziteta Karleton u Otavi i Kanadskog nacionalnog centra za istraživanje divljih životinja pokazalo je da su insektima bile ponuđene i čiste i kontaminirane namirnice. Ipak, u početku nisu umeli da razlikuju plastiku od prave hrane, a vremenom su čak razvili sklonost ka obrocima koji sadrže mikroplastiku.

- Kada su imali izbor između nekontaminirane i plastikom zagađene hrane, cvrčci u početku nisu pokazivali jasnu preferenciju, ali su se nakon devet dana u velikoj meri okrenuli hrani sa plastikom - navodi se u studiji.

Kako su rasli, cvrčcima su se povećavala usta, što im je omogućilo da jedu sve veće čestice plastike.

- Kada je čestica postala dovoljno velika da može da se proguta, nastavili su da je konzumiraju do kraja života - rekao je koautor istraživanja i doktorand Maršal Riči.

Posebno zabrinjava podatak da su insekti tokom varenja razgrađivali mikroplastiku u još sitniju nanoplastiku, čime se stvara dodatni, teže uočljiv problem za životnu sredinu.

Slični efekti primećeni su i kod drugih vrsta insekata, uključujući morske puževe i kišne gliste. Mikroplastika je pronađena čak i u larvama komaraca na Antarktiku, što pokazuje koliko je problem postao globalan.

- Antarktik i dalje ima znatno niže nivoe plastike u poređenju sa ostatkom sveta, i to je ohrabrujuće. Međutim, sada vidimo da plastika ulazi u ekosisteme i da pri višim koncentracijama počinje da utiče na energetsku ravnotežu insekata - rekao je entomolog Džek Devlin sa Univerziteta u Kentakiju.

Devlin dodaje da direktna šteta zasad nije drastična.

- Čak i pri najvećim količinama plastike, stopa preživljavanja se nije smanjila, niti je primećena promena osnovnog metabolizma. Na prvi pogled, delovalo je da su dobro - rekao je.

Ipak, činjenica da je mikroplastika pronađena i kod sitnih insekata u jednom od najčistijih delova planete ne uliva optimizam.

- Mislio sam da je Antarktik jedno od poslednjih mesta koje nije pogođeno ovim problemom. Ali kada tamo pronađete plastiku u organizmu insekta koji živi u gotovo netaknutom okruženju, shvatite koliko je problem zaista rasprostranjen - priznao je Devlin.

Autor: redportal.rs