Najoštrije promene zabeležene su u razdoblju između 45. i 55. godine života

Naš životni vek, od detinjstva do zrelog doba, prolazi kroz različite faze, a nova studija otkrila je ključnu prekretnicu kada se proces starenja značajno ubrzava.

To se dešava oko 50. godine života jer nakon te dobi putanja kojom naša tkiva i organi propadaju postaje znatno strmija nego u prethodnim decenijama. Istraživanje, zasnovano na analizi proteina u ljudskom telu, pokazalo je da su krvni sudovi među prvima koji pokazuju znake ubrzanog starenja.

- Na osnovu promena proteina povezanih sa starenjem, razvili smo proteomske satove starosti specifične za tkiva i karakterisali putanje starenja na nivou organa - piše tim predvođen naučnicima iz Kineske akademije nauka.

Vremenska analiza otkrila je tačku preokreta starenja oko 50. godine, pri čemu su krvni sudovi tkivo koje rano stari i izrazito je podložno starenju.

Kako su došli do otkrića?

Iako ljudi žive znatno duže od većine sisara, to dolazi uz cenu pada funkcije organa i povećanog rizika od hroničnih bolesti. Kako bismo bolje razumeli taj proces, naučnici su istražili kako se proteini u različitim tkivima menjaju s vremenom.

Analizirali su 516 uzoraka iz 13 različitih tkiva prikupljenih od 76 donatora organa uzrasta od 14 do 68 godina. Uzoraci su obuhvatali sedam telesnih sistema, uključujući kardiovaskularni, probavni, imunološki i respiratorni sistem. Tim je stvorio katalog proteina i pratio kako se njihove količine menjaju s godinama donatora.

- Naša otkrića postavljaju temelje za razumevanje ljudskog starenja na nivou sistema kroz prizmu proteina - napisali su istraživači u svom radu.

Koji organi najbrže stare?

Upoređujući svoja otkrića sa bazama podataka o bolestima, naučnici su utvrdili da se ekspresija 48 proteina povezanih sa bolestima, poput kardiovaskularnih bolesti, fibroze tkiva i masne jetre, povećava s godinama. Najoštrije promene zabeležene su u razdoblju između 45. i 55. godine života.

U tom periodu mnoga tkiva se značajno menjaju, a najizraženije promene dešavaju se u aorti, glavnoj arteriji koja prenosi krv iz srca. Značajne promene pokazale su i slezina i pankreas, organ ključan za proizvodnju enzima i hormona.

Potvrda na miševima

Da bi testirali svoja otkrića, istraživači su izolovali protein povezan sa starenjem iz aorte miševa i ubrizgali ga mladim miševima. Tretirane životinje pokazale su smanjenu fizičku izvedbu, slabiju snagu, izdržljivost i koordinaciju u poređenju sa kontrolnom grupom.

Ova studija nadopunjuje ranija istraživanja. Na primer, rad američkog tima ukazao je na još dva vrhunca starenja, oko 44. i 60. godine, povezana s promenama u metabolizmu i funkciji različitih organa. Nova otkrića potvrđuju da je ljudsko starenje složen proces koji uključuje različite telesne sisteme.

Razumevanje kako i kada starenje utiče na određene delove tela moglo bi pomoći u razvoju ciljanih medicinskih intervencija.

- Ovi uvidi mogu olakšati razvoj ciljanih intervencija za starenje i bolesti povezane sa starenjem, otvarajući put poboljšanju zdravlja starijih odraslih osoba - zaključuju autori studije objavljene u časopisu Cell.

Autor: redportal.rs