U nekim zajednicama se meso pasa smatra narodnim lekom protiv groznice denga

Vlasti Džakarte, glavnog grada Indonezije, objavile su zabranu trgovine i konzumacije mesa pasa, mačaka i drugih životinja koje prenose besnilo (kao što su slepi miševi, majmuni i cibetke). Ova odluka, iako dolazi sa grejs periodom od šest meseci pre stupanja na snagu, izazvala je burne reakcije i podelu u muslimanskoj Indoneziji, gde konzumacija psećeg mesa nije široko rasprostranjena, ali je popularna u nekim etničkim zajednicama.

Aktivisti su pozdravili odluku. Meri Fernandez iz koalicije "Indonezija bez psećeg mesa" (DMFI), koja je dugo lobirala za zabranu, izjavila je:

Ovo je pravi primer i stvarna posvećenost vlade Džakarte kao globalnog grada koji unapređuje dobrobit životinja.

Besnilo, tradicija i narodni lek

Zabrana je motivisana, između ostalog, borbom protiv širenja besnila. Džakarta je zvanično proglašena bez besnila od 2004. godine, a zabrana je jedan od napora da se taj status održi, izjavio je Hasudungan Sidabalok (Hasudungan Sidabalok), šef gradske agencije za hranu, pomorstvo i poljoprivredu.

Međutim, neki stanovnici se protive: Alfindo Hutagaol (Alfindo Hutagaol) (36) smatra da "takve zabrane ne bi trebalo da bude".

- Bog ga je stvorio da bi se jelo. Ne gledajte samo negativnu stranu, već i njene koristi - rekao je on za AFP.

U nekim zajednicama se meso pasa smatra narodnim lekom protiv groznice denga, a Sungul Sagala (43) je opisao konzumaciju kao "tradiciju" koja se ne može iznenada eliminisati.

Crno tržište i pravne rupe

Iako zakoni Indonezije izričito ne zabranjuju konzumaciju mesa pasa i mačaka, uputstvo Ministarstva poljoprivrede iz 2018. godine navodi da pseće meso nije kategorisano kao hrana.

Procene DMFI pokazuju da je samo 2022. godine u Džakartu dovezeno oko 9.500 pasa za konzumaciju, uglavnom sa Zapadne Jave, gde je besnilo endemsko. Iako je otvorena prodaja već retka, Sidabalok je izjavio da i dalje radi 19 restorana i najmanje dve klanice.

Zbog pojačanog nadzora, trgovina u Džakarti je već prešla u ilegalu. Pseće meso se više ne reklamira, prodaja se odvija ispod žita, a kako kaže Sungul, kupovina psećeg mesa je "kao traženje droge", zbog čega je pseće meso postalo skuplje od govedine.

Gradske vlasti će tokom grejs perioda raditi na detaljnim propisima, nakon čega prekršiocima prete sankcije od pismenih upozorenja do oduzimanja poslovnih dozvola. Ipak, ostaje pitanje kako će se rešiti problem životinja koje trgovci više neće moći da prodaju.

Autor: redportal.rs