Zabeležen je signal sličan kosmičkim zracima

Dizajnirana da uhvati radio-mlazeve kosmičkih zraka koji padaju odozgo, 2006. godine Antarktička impulsivna tranzijentna antena (ANITA) zabeležila je kratak impuls radio talasa odozdo – događaj koji je izgledao kao obrnuti pljusak kosmičkih zraka, koji se nije odbijao od površine, već je dolazio ispod ledenog pokrivača.

Set instrumenata nošen balonom zabeležio je sličan događaj 2014. godine, a naučnici se od pitaju o čemu je reč. Nijedno objašnjenje ne odgovara, što sugeriše da bi krivac mogla biti čestica nepoznata nauci.

- Radio talasi koje smo detektovali bili su pod zaista strmim uglovima, kao što je 30 stepeni ispod površine leda - objašnjava astrofizičarka za Science Alert Stefani Visel sa Državnog univerziteta Pensilvanije dodajući da je to zanimljiv problem jer još uvek nemamo objašnjenje šta su te anomalije.

Sam signal, veoma kratak impuls radio talasa, veoma je sličan onome što bismo mogli videti od neuhvatljivog tau neutrina, ali postoji nekoliko razloga zašto je neutrinska interpretacija signala teška za rešavanje. Naučnici su smatrali da takav neutrino može poticati od supernove koja zatim prolazi kroz Zemlju i izlazi na drugu stranu. Međutim, samo se detekcija iz 2014. godine poklopila sa supernovom koja bi mogla biti odgovorna – takav događaj nije pronađen za detekciju iz 2006. godine. Pored toga, strmi ugao detekcije znači da bi neutrino morao da prođe kroz stenu pre nego što izađe iz leda. Neutrini stalno struje kroz materiju; to je ono što rade i zato ih nazivamo „česticama duhovima”. To nije problem.

- Imate milijardu neutrina koji prolaze kroz vaš nokat u svakom trenutku, ali neutrini zapravo ne interaguju. Dakle, ovo je problem mača sa dve oštrice. Ako ih detektujemo, to znači da su prešli ceo ovaj put bez interakcije sa bilo čim drugim. Mogli bismo da detektujemo neutrino koji dolazi sa ivice vidljivog Univerzuma - kaže Visel.

Da bi pomogli u rešavanju misterije radio impulsa koji se šire naviše, veliki međunarodni tim istraživača pažljivo je proučio podatke koje je prikupila opservatorija Pjer Ože u Argentini, dizajnirana za proučavanje kosmičkih zraka visoke energije. Sproveli su simulacije kako bi utvrdili kako bi se ANITA događaji mogli pojaviti u podacima opservatorije Pjer Ože i pretražili su posmatranja od 2004. do 2018. godine, tražeći slične signale.

Nisu pronašli ništa što objašnjava ANITA detekcije. Međutim, u nauci, ne pronaći ništa često znači pronaći nešto – čak i ako je to nešto uži skup opcija. U ovom slučaju, to znači da su naučnici mogli sa sigurnošću da isključe neutrine kao objašnjenje za signale. Međutim, to ne znači automatski da posmatramo ni novu česticu. Biće nam potrebna dalja posmatranja, i nadamo se nova otkrivanja, da bismo utvrdili šta je ANITA videla kako dolazi iz antarktičkog leda.

ANITA je penzionisana, njegov poslednji let obavljen je 2016. godine. Novi antarktički balon-eksperiment pod nazivom Teret za posmatranja ultravisoke energije (PUEO), naslednik ANITA-e, uskoro bi trebalo da počne sa radom.

- Pretpostavljam da se neki zanimljiv efekat radio-prostiranja javlja u blizini leda, a takođe i blizu horizonta, koji ne razumem u potpunosti, ali smo svakako istražili nekoliko njih i još uvek nismo uspeli da pronađemo nijedan od njih - kaže Visel.

Dakle, trenutno je to jedna od ovih dugogodišnjih misterija i uzbuđen sam što ćemo, kada budemo leteli PUEO-om, imati bolju osetljivost. U principu, trebalo bi da otkrijemo više anomalija i možda ćemo zapravo razumeti šta su one. Takođe bismo mogli da detektujemo neutrine, što bi u nekim aspektima bilo mnogo uzbudljivije.

Autor: redprotal.rs