MAle boginje umesto da nestanu, opet haraju

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je zatražila hitnu vakcinaciju zbog alarmantnog porasta slučajeva malih boginja u Evropi, a srpski epidemiolozi upozoravaju da je, zbog sve manje vakcinisane dece, pitanje dana kada ćemo u Srbiji opet imati epidemiju.

Kako je saopštila SZO, u Evropi je tokom 2023. registrovano više od 42.000 ljudi zaraženih morbilama, dok ih je godinu dana ranije bilo samo 941, zbog čega su zatražili hitne mere da bi se sprečilo dalje širenje. Po njihovom mišljenju, ovo je rezultat manjeg broja dece koja su vakcinisana protiv malih boginja tokom pandemije korona virusa.

- Ovo je veoma zabrinjavajuće. Vakcinacija je jedini način da se deca zaštite od ove potencijalno opasne bolesti - istakao je dr Hans Kluge, regionalni direktor SZO.

Epidemiolog dr Nebojša Bohucki podseća da je 2017/2018. u Srbiji registrovano 5.800 obolelih od kojih je 93 odsto bilo nevakcinisano, odnosno nepotpuno vakcinisano ili sa nepoznatim vakcinalnim statusom. Jedna trećina zaraženih je bila hospitalizovana zbog težine kliničke slike praćene komplikacijama.

- U toj epidemiji 2017/2018., prema podacima „Batuta“, imali smo 15 smrtnih ishoda, među kojima je bilo četvoro dece mlađe od pet godina. Kada je u pitanju obuhvat MMR vakcinom on bi morao da bude 95 odsto i više, a poslednji podaci za Srbiju koje je „Batut“ objavio su iz 2022. i prema tim podacima, obuhvat za prvu vakcinu koja se prima u drugoj godini života je iznosio 81,3 odsto, a to je daleko ispod 95 odsto. Druga vakcina se prima u sedmoj godini života, pre polaska škola, i „Batut“ kaže, kada posmatramo 2022, da je obuhvat na nivou republike 89,5 odsto što nije dobro – kaže dr Nebojša Bohucki.

Priča o MMR vakcini, kaže naš epidemiolog, jeste priča o morbilama, jer MMR čuva od tri zarazne bolesti. Prema njegovim rečima, prva monovalentna vakcina protiv morbila je napravljena još 60-tih godina. U Jugoslaviji je počela da se primenjuje od 1971. godine, a u međuvremenu je napravljena trovalentna MMR vakcina.

- Trovalentna MMR kreće iste te 1971. u SAD, a mi smo malo kasnili s njom. MMR kod nas stiže tek 90-tih godina, konkretno 1986. kao MM, a 1993. godine kao MMR. Uvek je bitno da se prime dve doze ove vakcine. Ko primi dve doze, bilo koje, može i monovalentna ili trovalentna MMR, on je zaštićen preko 95 odsto, čak 98 odsto, a to znači postojan i i dugotrajan imunitet. Vakcina je odlična i pomoću ovog načina može da se postigne kontrola broja obolelih od morbila, da bude malo obolelih. Sledeća faza je eliminacija, da nema u jednoj zemlji nijedna obolela osoba, osim kada neko dođe sa strane, to su importovani ili uvezeni slučajevi. Treći korak je radikacija – kaže dr Nebojša Bohucki.

Kako dodaje „sedamdesetih i osamdesetih godina, kada je napravljena vakcina i kada je ušla u upotrebu većeg broja zemalja mislilo da će do 2000. godine morbile nestati sa lica planete Zemlje.

- Međutim, 2024. godine imamo problem sa pretećom epidemijom u čitavoj Evropi zato što je opao vakcinalni obuhvat.

Autor: kurir.rs