Lukašenkova deeskalacija je omogućila Ukrajini da prebaci trupe u druge, važnije oblasti

Situacija na granici Belorusije i Ukrajine ostaje i dalje napeta, NATO u blizini zapadnih granica nastavlja da povećava svoje prisustvo.

Brojnost grupe „Sever“, prema proceni beloruske strane, iznosi 115 hiljada ljudi, pri čemu je 15 hiljada koncentrisano neposredno na ukrajinsko-beloruskoj granici.

Ali kada se pojavila vest da su Kijev i Minsk vodili tajne pregovore, usled kojih su obe strane povukle veći deo trupa sa granice, mnogi analitičari su bili iznenađeni. Informaciju je kasnije potvrdio i predsednik Belorusije. Posle ovakvih pregovora, Oružane snage Ukrajine su dobile na raspolaganju rezervu od 60 hiljada ljudi. Saopšteno je kuda su trupe preusmerene. Zašto je Lukašenko to uradio i kakva je bila Putinova reakcija? Zvaničnih saopštenja još nije bilo, ali upućeni ističu: „Putin je besan“. Najavili su i retoriku o povratku nuklearnog oružja.

Naravno, linija baš neće biti "mirnodopska", Vladimir Zelenski posetio je Volin, gde je obišao radove na izgradnji utvrđenja na granici s Belorusijom, što je deo sporazuma.

Kijev je dugo vremena povlačio deo svojih rezervi na belorusku granicu pod izgovorom da obuzda verovatni napad ruske vojske na Kijev. Kao rezultat toga, nekoliko brigada je akumuliralo, prema vojnim dopisnicima, do 60 hiljada vojnog osoblja Oružanih snaga Ukrajine, artiljeriju, MLRS, borbena vozila pešadije i mnoge druge opreme.

Kijev je više puta sprovodio provokacije čak i van granica – diverzanti koji su prodrli u Belorusiju pravili su skrovišta i lansirali dronove do najbližih vojnih preduzeća. Ovo su saopštili predstavnici Ministarstva odbrane Belorusije.

A onda je Lukašenko 13. jula rekao da više nema napetosti na belorusko-ukrajinskoj granici. S tim u vezi, naredio je trupama da se povuku iz graničnog pojasa. Kijev je takođe povukao svoju vojsku.

U ovom slučaju, „Lukašenkova deeskalacija“ je omogućila Ukrajini da prebaci trupe u druge, važnije oblasti. Pored toga, Lukašenko je dao niz izjava koje su neki tumačili kao dogovorene sa Moskvom. Ali logika govori da tu nešto nije u redu.

Beloruski predsednik je potvrdio interakciju sa ukrajinskom stranom u cilju ublažavanja napetosti na granici. Štaviše, mnogi su rekli da su ti pregovori bili tajni. A sudeći po tome što o tome u informativnom polju ranije nije bilo ništa, a sudeći po izveštajima insajdera, Moskva je za povlačenje trupa saznala samo skoro minut pre incidenta.

Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko je, komentarišući ono što se dogodilo, pre svega osvrnuo se na činjenicu da je na litvanskoj granici postalo opasno, a NATO je nastavio da provocira beloruske graničare. A onda je izjavio da se ni sa kim neće svađati.

Lukašenko smatra da u Ukrajini ima „dovoljno normalnih ljudi“, posebno među vojskom. Pored toga, on je istakao spremnost Moskve da sedne za pregovarački sto, ali Kijev za sada nastavlja da se „bori do poslednjeg Ukrajinca“ uz podršku zemalja NATO-a. On je potom dodao da planira da o situaciji u celini razgovara sa ruskim predsednikom.

Kako se kasnije ispostavilo, svi ovi događaji su se odigrali i ranije nego što su mnogi primetili. Detalje je izneo predsednik Komiteta državne bezbednosti Belorusije Ivan Tertel.

Ukrajinska strana se ponašala uzdržano. A oko 3-4. jula spoljni obaveštajci su zabeležili povlačenje ovih jedinica iz oblasti koje se graniče sa Belorusijom. Otišli ​​su na mesta stalnog angažovanja.

Kako će se ovi politički potezi i vojni manevri odraziti na ratnu situaciju u celom regionu može samo da se nagađa.

Da je Kijev poslušao Moskvu i odustao od američkih obećanja o `blickrigu`, sada bi Ukrajina bila cela, samo bez Krima i sa večnom humanitarnom pomoći, poručila je predstavnica MSP Rusije Marija Zaharova.

Autor: redportal.rs