TRI STOTINE NOVČIĆA 😃

prema poslednjoj proceni u Danskoj je otkriveno preko 300 vikinških novčića - otkrila ih je mala devojčica dok se igra sa detektorom za metal.

Pored prastarih novčića, u blagu se nalazilo i nekoliko delova srebrnog nakita, najverovatnije izlomljenih na delove da bi mogli da služe kao sredstvo plaćanja. Dva predmeta koja su otkrivena su posebno interesantna, navode eksperti iz lokalnom Muzeja svernog Jutlanda, a to su dve detaljno izrezbarene kuglice na malom parčetu sečene srebrne šipke - koja je bila deo neobično velikog predmeta od srebra.

Sudeći prema veličini, koja je pozamašna, predmet je najverovatnije pripadao biskupu ili nekom kralju, do koga su se domogli tokom mnogih pljačkaških upada najverovatnije u Irskoj - 1200 nautičkih milja od mesta gde je predmet otkriven.

Za vikinge, kojima je pljačka bila zanat, predmet nije imao određenu uetničku vrednost, niti autoritet koji je nosio sa sobom u formi sibola kraljevskog dostojanstva - sve je vredelo samo onoliko kolika je težina samog plemenitog metala koji je ušao u njegovu izradu.

Blago je staro više od 1000 godina, danski novčići su datovani u period 970. ili 980. godine, tokom kasnijeg perioda vladavine Haralda "Plavozubog". Istraživači su uspeli da pravilno i tačno odrede starost nalaza zahvaljujući tome što je poznato da je kralj Harald primio hrišćanstvo - što se manifestovalo i na novcu koji na sebi nosi i oznaku krsta. Pored toga i sama lokacija nam daje gornji limit potencijalne starosti. Srebro je pronađeno veoma blizu nekadašnje vikinške utvrde Firkat, zamka koji se koristio veoma kratko vreme oko 980. godine. Iako istraživači nisu sigurni kada je tačno napušten, dokazi sa okolnih utvrda ukazuju da je to najverovatnije bilo usled borbe oko moći i trona.

U tom slučaju imamo i glavni razlog zašto bi neo ostavio tako veliko blago, kako objašnjava Torben Trier Kristijansen arheolog iz prethodno navedenog Muzeja:

Moguće je da zamkovi u okolni nisu napušteni svojevoljno i vrlo je moguće da su povezani sa finalom sukoba između Haralda Plavozubog i njegovog sina Svenda Tveskaega. Ako je bilo sukoba u Firkatu, potpuno je logično da će lokalni aristokrata ili aristokrate da sakriju svoje vredne stvari.

Arheolozi se dalje nadaju da će uspeti da pronađu i naselje u ovoj oblasti nedaleko od samog zamka i mesta gde je blago otkriveno.

Autor: redportal.rs