Arheološka istraživanja na lokalitetu Gebekli Tepe, na jugoistoku današnje Turske, donose nova saznanja koja bi mogla da promene dosadašnje razumevanje ovog izuzetnog nalazišta. Iako je dugo smatrano da je reč o mestu namenjenom gotovo isključivo obredima, najnovija iskopavanja ukazuju na mogućnost da su ljudi ovde i živeli.
Gebekli Tepe poznat je po monumentalnim kamenim konstrukcijama, među kojima se nalaze masivni stubovi ukrašeni složenim reljefima. Neki od njih dostižu visinu od oko 5,5 metara, dok su pojedini kameni blokovi ukrašeni prikazima životinja i drugim motivima.
Starost kompleksa procenjuje se na oko 11.600 godina. Njegova izgradnja odvijala se u više faza, između približno 9600. i 8200. godine pre nove ere, što ga čini hiljadama godina starijim od mnogih poznatih megalitskih građevina. Nastao je u periodu kada se čovečanstvo tek oporavljalo od poslednjeg ledenog doba, dok je poljoprivreda u pojedinim delovima sveta bila u začetku.
Jedan od fokusa novih istraživanja jeste područje površine oko 80 puta 70 metara, koje se nalazi nedaleko od najpoznatijih monumentalnih objekata. Analiza terena i geomagnetna merenja ukazali su na postojanje više velikih građevina četvorougaonog oblika.
Profesor Nedžmi Karul, koordinator projekta „Stone Hils“, naveo je da raspored prostorija i karakteristike novootkrivenih objekata ukazuju na njihovu stambenu namenu. Prema njegovom tumačenju, građevine su korišćene za stanovanje tokom druge faze razvoja lokaliteta, otprilike početkom devetog milenijuma pre nove ere.
Ovo otkriće dovodi u pitanje raniju pretpostavku da Gebekli Tepe nije bio stalno naseljeno mesto, već izolovani kompleks koji je služio za okupljanja i verske obrede. Ako su nove interpretacije tačne, stanovnici su deo vremena provodili upravo na ovom lokalitetu, a ne samo dolazili zbog ceremonija.
Dodatnu misteriju predstavlja činjenica da su prethodna višedecenijska istraživanja otkrila relativno malo tragova pripitomljenih biljaka i životinja, kao i grnčarije. Zbog toga se dugo smatralo da su monumentalne građevine podizale zajednice lovaca i sakupljača, a ne ljudi koji su već živeli od razvijene poljoprivrede.
Nemački arheolog Klaus Šmit, koji je tokom devedesetih godina prošlog veka pokrenuo sistematska istraživanja lokaliteta, smatrao je da je njegova osnovna funkcija bila ritualna. Prema njegovoj teoriji, lovci-sakupljači organizovali su se kako bi izgradili i održavali ogromne objekte namenjene obredima, a upravo takva društvena organizacija mogla je da doprinese kasnijem razvoju poljoprivrede i nastanku složenijih stalnih naselja.
Međutim, takvo tumačenje poslednjih godina sve češće se preispituje. Najnoviji nalazi dodatno jačaju hipotezu da je Gebekli Tepe, barem u pojedinim periodima svoje duge istorije, imao i funkciju naselja.
Istraživanja nisu usmerena samo na otkrivanje novih objekata. Arheolozi istovremeno rade na zaštiti i očuvanju monumentalnih građevina koje su već istražene, kako bi se sprečilo njihovo dalje propadanje.
Tokom konzervatorskih radova obnovljeni su pojedini delovi monolita u objektu C, dok su zidovi objekta D dodatno učvršćeni. Posebna pažnja posvećena je i spojevima dva centralna monolita sa njihovim osnovama. Zbog seizmičke aktivnosti na tom području, pojedini kameni elementi dodatno se stabilizuju čeličnim sajlama.
Ministar kulture i turizma Turske Mehmet Nuri Ersoj istakao je da se iskopavanja, restauracija i konzervacija na lokalitetu sprovode istovremeno, sa ciljem da se ovo izuzetno arheološko nasleđe dugoročno zaštiti.
Nova istraživanja tako ne donose samo dodatne informacije o načinu gradnje Gebekli Tepa, već otvaraju i šire pitanje o tome kako su ljudi pre više od 11.000 godina živeli, organizovali zajednice i prelazili iz načina života zasnovanog na lovu i sakupljanju ka prvim složenijim naseljima.
ZEMLJOTRES POGODIO ALBANIJU 🚨
Najmanje 100 MRTVIH prilikom URUŠAVANJA RUDNIKA 🚨⛏️
BEČ lider u NOĆNOM ŽELEZNIČKOM SAOBRAĆAJU 🚉
Autor: redportal.rs