Jedan od najkontroverznijih politiÄara sa ovih prostora ubijen je 13. juna 1920. godine u centru Pariza. ViĆĄe od jednog veka kasnije, rasprave o njegovoj ulozi u istoriji Albanije i Balkana ne prestaju. đ
Na danaĆĄnji dan navrĆĄava se godiĆĄnjica atentata na Esad-paĆĄu Toptanija, albanskog politiÄara, vojnog komandanta i nekadaĆĄnjeg predsednika vlade Albanije, Äija smrt i danas izaziva brojne polemike meÄu istoriÄarima. Toptani je ubijen 13. juna 1920. godine u Parizu, ispred Äuvenog hotela Kontinental, u trenutku kada je pokuĆĄavao da zadrĆŸi politiÄki uticaj u burnom periodu nakon Prvog svetskog rata.
Atentat je izvrĆĄio albanski student i nacionalista Avni Rustemi, koji je Toptanija smatrao odgovornim za saradnju sa stranim silama i ugroĆŸavanje interesa Albanije. Prema istorijskim zapisima, Rustemi je saÄekao svoju metu ispred hotela i ispalio smrtonosne hice, nakon Äega je odmah uhapĆĄen.
đ€ Nakon atentata, Esad-paĆĄa je sahranjen na Srpskom vojniÄkom groblju u Parizu.
Njegov odnos sa Srbijom posebno je interesantan, a doĆĄao je do izraĆŸaja tokom Balkanskih ratova. Kao komandant odbrane Skadra, predao je grad crnogorskoj i srpskoj vojsci. Dok su se razliÄite albanske politiÄke i plemenske grupacije borile za prevlast, Toptani je nastojao da saÄuva sopstveni politiÄki uticaj, istovremeno odrĆŸavajuÄi kontakte sa Beogradom. Zbog takve politike Äesto je bio na meti kritika, optuĆŸivan da je previĆĄe spreman na saradnju sa susednim drĆŸavama.
Tokom Prvog svetskog rata njegova uloga postala je joĆĄ znaÄajnija. Kada se srpska vojska krajem 1915. godine povlaÄila preko Albanije, Toptani i njemu odani ljudi pruĆŸili su podrĆĄku i zaĆĄtitu na pojedinim delovima puta. U uslovima opĆĄteg haosa, gladi i sukoba razliÄitih naoruĆŸanih grupa, takva pomoÄ bila je od velikog znaÄaja za prolazak dela srpske vojske i drĆŸavnog vrha ka obali.
Upravo zbog toga je u srpskoj istorijskoj tradiciji posmatran kao saveznik Srbije u jednom od najteĆŸih trenutaka njene moderne istorije.
LiÄnost Esad-paĆĄe Toptanija ostala je jedna od najspornijih u modernoj albanskoj istoriji. Dok ga pojedini autori predstavljaju kao pragmatiÄnog politiÄara koji je pokuĆĄavao da saÄuva uticaj Albanije u sloĆŸenim meÄunarodnim okolnostima, drugi ga smatraju simbolom politiÄkih kompromisa i saradnje sa susednim drĆŸavama na ĆĄtetu nacionalnih interesa.
UKLONJENA USTAĆ KA OBELEĆœJA sa groba MAKSA LUBURIÄA â
Autor: redportal.rs