Ikona poklonjena kralju Aleksandru I Karađorđeviću u znak zahvalnosti za pružanje utočišta belogardejcima ☝🏻

Naslednik dinastije Petrović Njegoš smatra da ikona Presvete Bogorodice Filermose treba biti vraćena Suverenom viteškom bolničkom redu Svetog Jovana Jerusalimskog od Rodesa i Malte, čiji su majstori 1799. godine ikonu poklonili ruskom imperatoru Pavlu I, a ona je zatim prošla kroz mnoge puteve da bi stigla do Crne Gore.

Gostujući u emisiji 1 na 1 na HRT-u, praunuk crnogorskog kralja Nikole I Petrovića Njegoša se založio da ova ikona, koju danas čuva Narodni muzej Crne Gore, bude vraćena Malteškom redu:

Ona je na svome mestu u Crnoj Gori, ali ona nama ne pripada. Pripada Malteškom redu. Smatram kako bi bilo pametno da Crna Gora vrati ikonu Malteškom redu. Ali da ona ostane u Crnoj Gori i da se otvori ambasada ili kuća Malteškog reda sa kapelom gde će biti ta ikona.

Ikona Bogorodice Filermose, veruje se, delo je apostola Luke koji ju je naslikao gledajući u Bogorodicu i za šta je dobio njen blagoslov. U burnim vekovima sukoba i ratova, odlazila je do Carigrada, odakle su je krstaši vratili u Jerusalim i tako je postala zaštitnica monaško-viteškog reda Jovanovaca. Čuvana je potom u svetilištu na brdu Filermos, po kojem i biva nazvana Filermosa.

Na poklon je 1799. godine darivana ruskom imperatoru Pavlu I Petroviču. Ikona je imperatoru mnogo značila, kao i titula velikog majstora Malteškog reda koju je tada poneo.

Foto: Wikipedia.org/lj.rossia.org/

Posle revolucionarnih promena u Rusiji 1917. godine, ikonu su nosili ruski emigranti po Evropi, tako da je boravila u Estoniji, Danskoj i Berlinu.

Imperatorka Marija Fjodorovna je na samrti 1928. godine ikonu predala mitropolitu Antoniju Hrapovickom, poglavaru Ruske pravoslavne zagranične crkve, a zatim je 1932. godine poklonjena jugoslovenskom kralju Aleksandru I Karađorđeviću kao zahvalnost za pružanje utočista ruskim izbeglicama u Jugoslaviji i nepriznavanje Sovjetskog Saveza.

Do Aprilskog rata 1941. godine, čuvana je u Dvorskoj kapeli Svetog Andreja Prvozvanog u Beogradu, odakle je otišla sa kraljem Petrom II prilikom povlačenja prema Crnoj Gori. Pre nego što će iz Nikšića poleteti u izgnanstvo, iz kojeg se nikad neće vratiti, kralj Petar II je ikonu predao patrijarhu srpskom Gavrilu, zajedno sa još dve relikvije - desnom ruskom Jovana Krstitelja i delom Časnog Krsta.

Relikvije su čuvane u manastiru Ostrog do 1952. godine, kada ih je oduzela milicija i nije bilo poznato gde se nalaze sve do 1978. godine, kada su pronađene u trezoru Vlade.

Autor: redportal.rs