Zvali su ga Virdžinijska računaljka

S vremena na vreme sa nekog kraja sveta, a nekad i iz naših krajeva, dođu nam vesti o neverovatnim mentalnim psosobnostima nekih ljudi. Priče su naravno raznolike, pa variraju od nečijeg neverovatnog pamćenja, do svakakvih talenata.

Razume se, svet u takvim ljudima nije oskudevao ni ranije, samo što su sredstva informisanja bila ograničena, tako da su vesti o njima putovale dosta sporije preko sveta.

Jedna od takvih priča je o Tomasu Fuleru, čoveku afričkog porekla (veruje se da je rođen u regionu gde se danas nalaze Liberija i Benin, koji je prodan u ropstvo 1724, kada mu je bilo svega 14 godina. Te godine je dopremljen u SAD, gde ga je kupila izvesna Elizabet Koks iz Virdžinije.

Foto: en.rattibha.com/NZ / Javno vlasništvo

Elem, za njegove sposobnosti kada je u pitanju računanje se brzo pročulo, tako da je brzo postao poznatiji po svojim nadimcima - Negro Demus i Virdžinijska računaljka (Virginia Calculator).

Kada mu je već bilo 70 godina, dva člana Pensilvanijskog društva za aboliciju (Pennsylvania Abolition Society), koje se inače borilo za oslobađanje robova, rešili su da ga posete, jer su u Tomasu videli šansu preko koje bi mogli da dokažu i robovi poreklom iz Afrike mogu posedovati visoku inteligenciju.

Upitan koliko sekundi ima u godinu i po dana, Tomas je nakon dva minuta dao tačan odgovor - 47.304.000.

Drugo pitanje je bilo teže, a glasilo je koliko sekundi je živeo čovek koji ima 70 godina, 17 dana i 12 sati, na šta je Fuler posle minut i po odgovorio - 2.210.500.800.

Matematičar koji je služio kao kontrolni faktor i koji je svako pitanje koje je zadavano Tomasu rešavao na papiru je tad rekao da je Tomas pogrešio, budući da je rešenje bilo dosta manje od njegovog.

Ponovo su ga pitali koliko sekundi je živeo čovek koji ima 70 godina, 17 dana i 12 sati, odgovorio je za minut i po 2.210.500.800.

Jedan od muškaraca je rešavao probleme na papiru i obavestio Fulera da nije u pravu, jer je odgovor bio mnogo manji. Fuler je žurno odgovorio:

Kada je matematičar uračunao prestupne godine, sume su se poklopile.

Glas o Fulerovim sposobnostima su uticale na abolicionističke pokrete u svim zemljama koje su i dalje praktikovale posedovanje robova, tako da su svedočanstva o njemu često štampana u publikacijama koje su se bavile tom temom. Tako su i učesnici Francuske revolucije, novinar Žak Pjer Briso i sveštenik Žan Baptist Grego pisali kako je Fuler pravi primer zašto i crni ljudi treba da imaju jednaka prava.

Autor: redportal.rs