Ovo je velika prekretnica u široj konkurenciji velikih sila za podzemne i prirodne resurse zamrznutog kontinenta

Najveća promena u odnosu snaga između konkurentskih zemalja na Arktiku je ruski rat u Ukrajini i naknadna izolacija Moskve zbog zapadnih sankcija. Njena izolacija i odustajanje od zapadnih operacija ne samo da su Rusiju i njenu ekonomiju učinili zavisnijima od Kine, već su je i primorali da otvori arktička vrata svom moćnom, bogatom i tehnološki naprednom susedu, Kini, analizira Katimerini.

Rusija ne samo da uvozi sve više proizvoda, znanja i opreme iz Kine, već i pribegava njenoj pomoći da promoviše infrastrukturne projekte u ruskom delu Arktika, kao i da transportuje svoju naftu svojim koridorima. U ovom slučaju, ovo je velika prekretnica u široj konkurenciji velikih sila za podzemne i prirodne resurse zamrznutog kontinenta.

Čak i 2020. godine, kada su odnosi Pekinga i Moskve bili najbolji u poslednjih nekoliko decenija, ruske vlasti su uhapsile stručnjaka za Arktik zbog sumnje da je Kini preneo poverljive informacije o regionu. Rat u Ukrajini radikalno je promenio poziciju Moskve, pošto je sankcije koje je nametnuo Zapad primoravaju da se oslanja na Kinu u unapređenju svojih arktičkih ciljeva. Promena je zabeležena u martu, kada je kineski predsednik Si Đinping posetio Moskvu, a njegov ruski kolega Vladimir Putin je govorio o „obećavajućoj“ saradnji Rusije sa kineskim kompanijama na razvoju i eksploataciji koridora Severnog mora.

Autor: redportal.rs