Ostaci sočiva, graška i žitarica otkriveni su tokom arheoloških istraživanja lokaliteta Vlaho kod Živojna

Prema arheobotaničkim analizama biljaka pronađenih prilikom iskopavanja arheološkog nalazišta Vlaho u Pelagoniji, otkriveni su ostaci nekoliko mahunarki i žitarica. Njihovo datiranje korišćenjem radiokarbonskih analiza potvrdilo je da su korišćeni u drugoj polovini 7. milenijuma pre nove ere. čineći ove ostatke od Vlaha najstarijim ikada datiranim sočivom i graškom u Evropi, saopštava Centar za praistorijska istraživanja.

- Ostaci sočiva, graška i žitarica otkriveni su tokom arheoloških istraživanja lokaliteta Vlaho kod Živojna u saradnji Centra za istraživanje praistorije i Bitoljskog instituta i muzeja. Primenom arheobotaničke i radiokarbonske analize na Univerzitetima u Bazelu, Beogradu, Sevilji i Cirihu, otkrivene su vrste i utvrđena njihova starost od oko 8.300 godina. U toku ovih istraživanja ističe se da su žitarice i mak otkriveni u Vlahu ujedno i jedni od najstarijih u Evropi, što će dalje biti potvrđeno daljim analizama - saopštio je Makedonski centar za istraživanje praistorije.

Arheobotanička proučavanja Vlaha vršena su u vezi sa neolitskim nalazištima Vrbjanska čuka i Veluška tumba u Pelagoniji.

Kako se navodi u saopštenju, ishrana je prilagođena klimatskim razlikama u regionu, tako da su se u velikoj meri konzumirali grašak, pšenica, ječam i sočivo, a ima indicija o mogućoj pripremi piva.

Žetva je uglavnom bila u proleće, dok je pšenica od limca bila više korišćena u severnim delovima Pelagonije. Rezultati ovih arheobotaničkih istraživanja objavljeni su u Vegetational History and Archaeobotany koji je jedan od deset najboljih arheoloških časopisa sa najvećim impakt faktorom u svetu. Takođe potvrđuje naučne argumente vezane za neolitsku ishranu u Pelagoniji i rano datiranje mahunarki i žitarica, ističe se u saopštenju istraživača Amalije Sabanov, Ferana Antolina, Raula Soterasa, Irke Hajdaš i Goce Naumova, šefa multidisciplinarnog istraživanja neolitske humke u Pelagoniji.

Multidisciplinarna istraživanja Vlaha, Vrbjanske čuke i Veluške tumbe traju već nekoliko godina i bacaju sasvim novo svetlo na značenje pelagonskog neolita u širem evropskom kontekstu, a dosadašnji rezultati objavljeni su u nekoliko vrhunskih međunarodnih časopisa. i prezentovan na raznim predavanjima i konferencijama u Evropi i SAD, što Pelagoniju čini prisutnijom na svetskoj arheološkoj mapi.

pročitajte još

Opljačkana banka 💸

Autor: redportal.rs