Božović: Kundera je bio među poslednjim velikim pripovedačima 20. veka

Češki pisac Milan Kundera je preminuo u 95. godini, javila je danas češka nacionalna televizija.

Najpoznatija dela su mu romani Nepodnošljiva lakoća postojanja i Šala.

Rođen je 1929. godine u Brnu, a napustio komunističku Čehoslovačku i u Francuskoj živi od 1975. godine, gde je i objavio neka od najčuvenijih dela, među kojima su i "Knjiga smeha i zaborava", "Umetnost romana" i "Besmrtnost".

Njegova kasnija dela, pisana na francuskom jeziku, nisu prevođena na češki.

Kundera je povremeno posećivao Češku, ali uvek inkognito, i nikada nije razgovarao sa novinarima.

Na osnovu odluke posle susreta sa tadašnjim premijerom Andrejem Babišom, Kunderi je vraćeno češko državljanstvo.

Pesnik, esejista i književni kritičar Gojko Božović izjavio je danas da je Milan Kundera (1929-2023) bio veliki pisac, a da njegova smrt označava odlazak jednog od poslednjih velikih pripovedača 20. veka.

"Kundera je oblikovao dva zanimljiva opusa koji se nadopunjuju. Jedan je pisao na češkom jeziku, a drugi na francuskom, što je neobičan slučaj u istoriji evropske književnosti", rekao je Božović za Tanjug.

Prema njegovim rečima, pisac je najpre izašao na glas u okviru češke kulture, u doba realnog socijalizma, da bi potom od 1975. godine živeo u Francuskoj, kao neka vrsta političkog emigranta, što je uticalo na piše na francuskom jeziku.

Božović je dodao da je u češkom delu opusa, koji je čitaocima poznatiji, Kundera "pripovedač koji se služi specifičnim srednjeevropskim, češkim humorom, basnoslovne snage i vrednosti, pomoću koga oživljava, u pomalo ezopovskom tonu, sivu stvarnost realnog socijalizma i nepodnošljivost postojanja u represivnom sistemu".

"Retki su savremeni pisci čiji je toliki broj naslova ostao zapamćen, kao čitalačko iskustvo, ali se koristi i u svakodnevici, kao jedna vrsta definisanja, obeležavanja svakodnevice. Često ćemo čuti izraze kao 'nepodnošljiva lakoća postojanja' i 'život je negde drugde'. Po tome vidimo koliko je nama Kundera bio važan pisac", istakao je Božović.

Francuski opus Kundere su činile knjige eseja i rasprava o istoriji i savremenosti romana, a Božović u prvi plan stavlja trilogiju romana "Usporavanje", "Identitet" i "Neznanje".

"U sva tri se pomalo u autobiografskom tonu govori o političkom emigrantu sa istoka, iz Češke, koji je silom prilika morao promeniti zemlju jezika i kulture. Ali posle pada Berlinskog zida postaje politički i književno nepotreban na zapadu, dok njegov pokušaj povratka u Češku prolazi neslavno, jer ne deli iskustva sa tom zemljom", podsetio je Božović.

Veliko iskustvo Kunderine francuske trilogije je priča o nemogućnosti povratak u zemlju iz koje je čovek proteran, napomenuo je Božović, čija je izdavačka kuća "Arhipelag" objavila romane "Usporavanje, Identitet, Neznanje", kao i knjigu eseja "Susret".

Prema njegovim rečima, Kundera je bio i vrhunski esejista, a jedna od njegovih ključnih tema, koje je oblikovao, sa piscima kakvi su Danilo Kiš i Đerđ Konrad, jeste pitanje srednje Evrope, koje je osamdesetih godina imalo važan politički i kulturni aspekt u vreme Hladnog rata.

"Kundera je, kako glasi naslov jedne njegove knjige, pisac tog života koji je stalno negde drugde. A taj život je drugde zbog istorijskih, političkih, ideoloških okolnosti, koje se mešaju i izmeštaju ljudski život iz prirodnog ležišta. Kundera je kao retko koji moderan pisac veliki svedok tog izmeštanja", zaključio je Božović.

Autor: Tanjug / redportal.rs