U nedelju, 15. novembra 2026. godine, u Inzbruku je u organizaciji Srpske pravoslavne omladine Inzbruk – SPOJI, treću godinu zaredom, priređeno humanitarno Veče kulture i sećanja povodom Dana pobede u Prvom svetskom ratu, što je ove godine bilo i jedino obeležavanje Dana pobede uz kulturno-istorijski program u Austriji. Ovom prilikom je po prvi put u Austriji, ali i u srpskoj dijaspori, izvedena monodrama „Čika Pera“, posvećena kralju Petru Prvom Karađorđeviću, dok je poseban deo programa činila izložba „Koreni i krila“ o zarobljenim oficirima vojske Kraljevine Jugoslavije tokom Drugog svetskog rata, koja je takođe po prvi put u celini prikazana u Austriji i dijaspori.
Ovo kulturno-istorijsko veče, održano u sali „Jegerhajm“ (Jägerheim) u Inzbruku, imalo je i humanitarni karakter, te je zahvaljujući svim gostima, donatorima i podržavaocima, na kraju prikupljeno ukupno 3.080 evra čistih donacija za humanitarne akcije SPOJI-a, koje su usmerene na pomoć socijalno ugroženim porodicama u zemljama bivše Jugoslavije, kao i najugroženijim slučajevima u Tirolu.
Foto: SPOJI/spoji.org
👑 Boško Puletić ponovo oduševio publiku i dobio stajaće ovacije
Centralni deo večeri predstavljala je monodrama „Čika Pera“, posvećena jednom od najznačajnijih i najvoljenijih srpskih vladara novije istorije, kralju Petru Prvom Karađorđeviću, poznatom i kao Kralj Oslobodilac, kojeg je srpski narod zbog njegove skromnosti i bliskosti sa običnim čovekom od milošte zvao „čika Pera“.
Monodramu, po tekstu Simonide Gavrić, u režiji Velimira Mitrovića i uz muzičku podlogu Tihomira Savića, izveo je Boško Puletić, istaknuti glumac Narodnog pozorišta u Beogradu, koji je tokom svoje bogate karijere ostvario više od 90 pozorišnih premijera i preko 30 filmskih i televizijskih uloga, za koje je dobio brojne nagrade i priznanja.
Puletić će krajem ove godine proslaviti svoj 80. rođendan, dok će 2027. godine obeležiti neverovatnih 60 godina od početka svog angažmana u Narodnom pozorištu u Beogradu.
Predstava „Čika Pera“ premijerno je izvedena u februaru 2026. godine u Beogradu, dok je njeno gostovanje u Inzbruku predstavljalo tek šesto izvođenje i ujedno prvo u Austriji i srpskoj dijaspori.
U predstavi, koja traje 55 minuta, Puletić oživljava lik kralja Petra Prvog Karađorđevića, predstavljajući publici ne samo velikog srpskog vladara, već i čoveka sa svojim idealima, uverenjima, životnim iskušenjima, uspesima, ali i ličnim dilemama i zabludama.
Kroz sećanja na svoj život i značajne istorijske događaje, kralj Petar se na svojevrstan način obraća i današnjim generacijama, podstičući ih na razmišljanje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti srpskog naroda, kao i o vrednostima za koje su se naši preci borili i žrtvovali.
Svojim upečatljivim glumačkim umećem, snažnim emocijama, rodoljubivim porukama i povremenim humorom, Puletić je još jednom osvojio srca prisutnih. Publika je sa velikom pažnjom pratila predstavu, a po njenom završetku nagradila ga je glasnim aplauzom i stajaćim ovacijama.
Na taj način Boško Puletić je i prilikom svog drugog gostovanja u Inzbruku doživeo ovacije na nogama, baš kao i u novembru 2024. godine, kada je u okviru prvog obeležavanja Dana pobede u organizaciji SPOJI-a izveo dijasporsku premijeru monodrame „Vojvoda Živojin Mišić“.
Foto: SPOJI/spoji.org
Izložba „Koreni i krila“ po prvi put u celini predstavljena u dijaspori
Pored monodrame, posetioci su imali priliku da pogledaju izložbu „Koreni i krila“, posvećenu oficirima vojske Kraljevine Jugoslavije, koji su tokom Drugog svetskog rata bili zatočeni u nemačkom zarobljeničkom logoru Oflag VI C u Osnabriku.
Autor izložbe je dr Željko Dragić, istoričar i istraživač srpskog porekla iz Hanovera, koji se vratio u Srbiju i danas živi i deluje na relaciji Srbija–Nemačka.
Izložba je u celini premijerno predstavljena u decembru 2025. godine u Belom dvoru u Beogradu, kada ju je svečano otvorilo Njegovo kraljevsko visočanstvo prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević. Nakon toga, delovi izložbe bili su u dva navrata prikazani u Sjedinjenim Američkim Državama, u Čikagu i Milvokiju, dok je njenim gostovanjem u Inzbruku po prvi put u celini predstavljena u Austriji i srpskoj dijaspori.
Izložba osvetljava jedno od važnih i nedovoljno poznatih poglavlja istorije srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata, posvećeno sudbinama više hiljada oficira i vojnika vojske Kraljevine Jugoslavije, koji su nakon Aprilskog rata 1941. godine dospeli u nemačko zarobljeništvo.
U logoru Oflag VI C bilo je zatočeno više hiljada ratnih zarobljenika, među kojima su većinu činili srpski, ali i oficiri jevrejskog i drugog porekla. Uprkos teškim uslovima zatočeništva, oni su nastojali da sačuvaju svoju čast, veru, kulturu, nacionalni identitet i međusobnu solidarnost.
Posebno tragičan događaj predstavljalo je savezničko bombardovanje logora 6. decembra 1944. godine, kada je život izgubilo više od stotinu zarobljenih oficira, dok su mnogi drugi ranjeni. Veliki broj preživelih nakon završetka rata nije se vratio u svoju otadžbinu, već je ostao u emigraciji, između ostalog i zbog straha od progona novih komunističkih vlasti u Jugoslaviji.
Kroz izložbu „Koreni i krila“, dr Željko Dragić nastoji da od zaborava sačuva njihove životne priče, stradanja, ali i svedočanstva o istrajnosti, rodoljublju i vernosti svojim idealima.
Autor izložbe, koji sa SPOJI-em sarađuje više od deset godina i koji je svojevremeno pisao i za časopis „Spoji!“, pokrenut u oktobru 2010. godine, nažalost nije bio u mogućnosti da lično prisustvuje događaju zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja. Ipak, uputio je srdačne pozdrave svim prisutnima, uz želju da izložba doprinese širenju znanja i očuvanju sećanja na ovo poglavlje naše istorije.
Povezivanjem monodrame o kralju Petru Prvom sa izložbom o ratnim zarobljenicima iz Drugog svetskog rata, SPOJI je želeo da podseti na dva različita, ali za srpski narod izuzetno značajna istorijska perioda, koji svedoče o velikim stradanjima, žrtvama, istrajnosti i borbi za slobodu.
Foto: SPOJI/spoji.org
Dan pobede kao simbol stradanja, oslobođenja i opstanka srpskog naroda
U ulozi voditelja bio je mr Vladimir Vlajić, predsednik i jedan od osnivača SPOJI-a, kao i član Upravnog odbora Saveza Srba u Austriji, koji je u ime organizacije pozdravio sve prisutne goste i podsetio na istorijski značaj obeležavanja Dana pobede u Prvom svetskom ratu.
On je objasnio da se 11. novembar u Srbiji zvanično obeležava kao Dan primirja u Prvom svetskom ratu, dok se isti datum obeležava i u brojnim drugim zemljama koje su tokom Velikog rata bile saveznice Kraljevine Srbije.
Naime, 11. novembra 1918. godine u Kompijenjskoj šumi u Francuskoj potpisano je primirje između Nemačke i sila Antante, koje je stupilo na snagu istog dana u 11 časova i označilo prekid borbi na Zapadnom frontu.
Za srpski narod ovaj datum ima poseban istorijski, nacionalni i simbolički značaj, jer predstavlja završetak jednog od najtežih perioda u srpskoj istoriji, ali istovremeno i simbol pobede, oslobođenja, ogromnog stradanja i opstanka srpske države.
Uprkos nezamislivim stradanjima, razaranjima i ogromnim ljudskim gubicima, koji su u odnosu na broj stanovnika bili i najteži u Prvom svetskom ratu, srpska vojska i narod uspeli su da se uzdignu iz pepela i izbore slobodu svojoj otadžbini.
Vlajić je naglasio da je SPOJI pre dve godine odlučio da započne tradicionalno obeležavanje Dana pobede u Inzbruku, kako bi kroz kulturno-umetničke i istorijske sadržaje aktivno negovao sećanje na slavne pretke i približio taj deo naše teške, ali slavne istorije kako sunarodnicima, posebno mlađim generacijama, tako i pripadnicima drugih naroda u Austriji.
Tako je 2024. godine Dan pobede obeležen monodramom o vojvodi Živojinu Mišiću, 2025. godine monodramom o Milunki Savić, a ove godine monodramom o kralju Petru Prvom Karađorđeviću i izložbom o zarobljenim oficirima vojske Kraljevine Jugoslavije.
Posebno je istaknuto da sećanje na slavne pretke nije samo pitanje istorijskog znanja i nacionalnog ponosa, već i moralna obaveza današnjih generacija.
Tom prilikom Vlajić je podsetio i na Natalijinu ramondu, cvet koji predstavlja simbol Dana primirja u Srbiji i koji je poznat po sposobnosti da ponovo oživi nakon isušivanja, baš kao što se i Srbija posle ogromnih stradanja Velikog rata ponovo uzdigla.
Posebna poruka bila je posvećena ne samo velikim vojskovođama i slavnim pobedama, već i običnim ljudima koji su podneli najveći teret rata – srpskim seljacima koji su postali vojnici, majkama koje su izgubile sinove, deci koja su ostala bez roditelja i svima onima čija imena nisu ostala zabeležena u istorijskim knjigama.
Njihovo stradanje obavezuje današnje generacije da čuvaju sećanje, slobodu i mir, jer, kako je istaknuto, da nije bilo njihovih žrtava, možda danas ne bi bilo ni Srbije.
Foto: SPOJI/spoji.org
Ugledni gosti i učešće srpskih organizacija
Ovoj kulturno-istorijskoj i humanitarnoj večeri prisustvovali su i predstavnici diplomatskih, akademskih, crkvenih i društvenih krugova, kao i predstavnici srpskih udruženja iz Tirola i drugih delova Austrije.
Među počasnim gostima bili su Vera Vukićević, generalni konzul Republike Srbije u Salcburgu, Momčilo Stojnić, predsednik Saveza Srba Štajerske i član Upravnog odbora Saveza Srba u Austriji, prof. Petar Grbović sa Instituta za mehatroniku Univerziteta u Inzbruku, Živorad Karajović, predsednik Crkvenog odbora Srpske pravoslavne crkve u Inzbruku, kao i dr Vedran Kandić, specijalista otorinolaringologije na Univerzitetskoj klinici u Inzbruku. Njima, kao i Bošku Puletiću, su na kraju uručene svečane zahvalnice povodom ovog obeležavanja.
Program su svojim prisustvom podržali i predstavnici srpskih kulturno-umetničkih i sportskih udruženja, među kojima su KUD „Polet“ iz Vergla i KSK „Petar Kočić“ iz Figena.
Posebnu zahvalnost SPOJI upućuje Upravi za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu pri Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije, koja je podržala ovaj projekat putem svog konkursa, kao i Predstavništvu Republike Srpske u Austriji, koje je takođe učestvovalo u sufinansiranju događaja.
Foto: SPOJI/spoji.org
Prikupljeno 3.080 evra za humanitarne akcije
Kao i svi događaji u organizaciji SPOJI-a, i ovo Veče kulture i sećanja imalo je izražen humanitarni karakter.
Zahvaljujući dobrotvornim prilozima svih prisutnih i podršci ljudi velikog srca, na kraju je skupljeno ukupno 3.080 evra čistog prihoda po odbijanju svih troškova, koji će biti iskorišćen za predstojeće humanitarne akcije organizacije SPOJI, usmerene na pomoć socijalno ugroženim porodicama u zemljama bivše Jugoslavije, kao i najugroženijim slučajevima u Tirolu.
Ovim je još jednom potvrđeno da se kroz kulturu, očuvanje istorijskog pamćenja i zajedništvo može istovremeno činiti i konkretno dobro delo za one kojima je pomoć najpotrebnija.
Upravni odbor Srpske pravoslavne omladine Inzbruk – SPOJI uputio je iskrenu zahvalnost svim gostima, donatorima, podržavaocima, saborcima i institucijama koji su svojim prisustvom, trudom i podrškom doprineli uspešnoj realizaciji ovog događaja.
Posebno zahvalnost uputili su Bošku Puletiću, koji ih je po drugi put posetio i svojim umetničkim delom doprineo očuvanju sećanja na div-junake srpske istorije, kao i dr Željku Dragiću, koji je omogućio da njegovu vrednu izložbu po prvi put u celini predstave publici u Austriji i srpskoj dijaspori.
Iz SPOJI su još poručili:
Hvala svima koji su odvojili svoje dragoceno vreme da zajedno negujemo sećanje na naše slavne pretke, čuvamo naš kulturni, duhovni i nacionalni identitet i istovremeno pomognemo onima kojima je naša pomoć najpotrebnija.
Naša je obaveza da ne zaboravimo one koji su svojim životima ugradili temelje u našu današnju slobodu i da njihova dela i žrtve prenosimo budućim generacijama.
Naša je obaveza da ne zaboravimo one koji su svojim životima ugradili temelje u našu današnju slobodu i da njihova dela i žrtve prenosimo budućim generacijama.
Foto: SPOJI/spoji.org
Autor: redportal.rs
Hvala svima koji su odvojili svoje dragoceno vreme da zajedno negujemo sećanje na naše slavne pretke, čuvamo naš kulturni, duhovni i nacionalni identitet i istovremeno pomognemo onima kojima je naša pomoć najpotrebnija.