Svojim istraživanjima doprineo je međunarodnom ugledu Univerziteta u Beogradu 👇

Konstitutivna sednica 15. saziva Narodne skupštine Republike Srbije održava se danas, 17. novembra, a njome do izbora novog predsednika parlamenta predsedava najstariji narodni poslanik, profesor Stojan Radenović.

Iako se njegovo ime poslednjih godina sve češće pojavljuje u političkim vestima, Radenović je mnogo pre ulaska u skupštinske klupe stekao međunarodno priznanje kao jedan od najcitiranijih srpskih matematičara.

OD SELA KOD LESKOVCA DO SVETSKOG NAUČNOG VRHA

Stojan Radenović rođen je 9. marta 1948. godine u selu Dobra Voda kod Leskovca. Nakon završene gimnazije u Leskovcu, školovanje je nastavio na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, a doktorirao je 1979. godine.

Profesionalnu karijeru započeo je kao nastavnik matematike i nacrtne geometrije u Četrnaestoj beogradskoj gimnaziji, potom je predavao na Prirodno-matematičkom fakultetu u Kragujevcu, da bi od 2000. godine radio na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je stekao zvanje redovnog profesora i dočekao penziju.

Njegov naučni rad prvenstveno je posvećen funkcionalnoj i nelinearnoj analizi, a tokom višedecenijske karijere sarađivao je sa velikim brojem istraživača iz Srbije i inostranstva.

MEĐU NAJUTICAJNIJIM MATEMATIČARIMA SVETA 🌍

Šira javnost upoznala je Radenovića 2015. godine, kada se našao među 100 najuticajnijih istraživača u oblasti matematike na listi kompanije Thomson Reuters.

Ovo priznanje zasnovano je na naučnoj citiranosti, odnosno učestalosti kojom drugi istraživači koriste i navode njegove radove.

Radenović se našao i među dva odsto najuticajnijih svetskih naučnika prema bibliometrijskim istraživanjima.

Njegova naučna produktivnost i međunarodna citiranost doprinele su i pozicioniranju Univerziteta u Beogradu na prestižnoj Šangajskoj listi najboljih svetskih univerziteta.

Posebnu pažnju javnosti privukla je i činjenica da je ovaj naučnik, uprkos međunarodnim priznanjima, deo svojih istraživanja obavljao u skromnim uslovima, pišući naučne radove u podrumskim prostorijama zgrade u kojoj je živeo.

OD MATEMATIKE DO POLITIKE 🏛️

Radenović je u parlamentarnu politiku ušao 2022. godine, kada je izabran za narodnog poslanika sa izborne liste koju je predvodila Srpska napredna stranka.

Poslanički mandat osvojio je i na izborima 2023. godine, a u februaru 2024. predsedavao je konstitutivnom sednicom Narodne skupštine, takođe kao njen najstariji član.

Na izborima 2026. godine ponovo je izabran za narodnog poslanika, ovog puta sa liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“.

Zbog svojih godina i odredaba skupštinskog Poslovnika, upravo je njemu pripala dužnost da predsedava prvom sednicom novog saziva parlamenta, sve do izbora predsednika Narodne skupštine.

Tako je čovek čije su naučne radove godinama proučavali i citirali matematičari širom sveta ponovo dobio priliku da vodi zasedanje najvišeg predstavničkog tela u Srbiji.

Autor: redportal.rs