Rezultati pružaju dublji uvid u žrtvene priloge 🔎

Stanovnici Menorke i ostalih Balearskih ostrva tokom kasnog gvozdenog doba, u posttalajotskom periodu, pre više od 2.000 godina, bili su sve više povezani sa ostatkom Mediterana. Međutim, zadržali su i svoje specifične pogrebne tradicije – sahranjivanje članova porodice u grobnicama uklesanim u stenu, tj. veštačkim pećinama, saopštio je Autonomni univerzitet u Barseloni (UAB), prenosi Telegraf.rs.

Neke od ovih pećina imale su spoljašnja dvorišta smeštena ispred grobnih odaja, gde su možda prinošene životinjske žrtve. Arheolozi čak pretpostavljaju da su se kvarljiva hrana ili tečnosti prinosile u karakterističnim ostrvskim posudama, kao što su posude sa visokim dnom. Do sada, međutim, sadržaj ovih keramičkih posuda nikada nije bio identifikovan.🧐

Studija koju su sproveli Autonomni univerzitet u Barseloni (UAB), Superkompjuterski centar u Barseloni – Nacionalni centar za superračunarstvo (BSC-CNS) i Univerzitet Pompeu Fabra (UPF) sada otkriva koje su to supstance bile i u kojim su posudama čuvane, u članku objavljenom u Journal of Archaeological Science. Studija je takođe uspela da identifikuje autohtoni ritual koji se izvodio na Menorki tokom tog perioda.🔎

Analiza organskih ostataka iz 34 keramičke posude pronađene u pećini 45 grobnog kompleksa Calescoves (Alaior) pokazuje da su male posude sa visokim dnom uglavnom sadržale mlečne proizvode. Takođe su identifikovani tragovi vina, koji su se pojavili samo na nekoliko lokalnih primeraka, klasifikovanih kao posude izrađene po stranom uzoru, s obzirom na to da su stilovi poticali iz drugih mediteranskih kultura, posebno iz punskog sveta. Studija prvi put pruža dokaze da je vino, proizvod stranog porekla, bilo prisutno u jednom pogrebnom ritualu na Menorki.

Rezultati pružaju dublji uvid u žrtvene priloge i pogrebne prakse posttalajotskog perioda.

- Ovi nalazi otkrivaju složene, isprepletene odnose između lokalnih zajednica i ljudi iz drugih regiona. Iako su stanovnici ostrva usvojili strane keramičke oblike, nastavili su da ih koriste za vino – upravo za onu supstancu za koju su ove posude prvobitno i bile namenjene – rekla je Sonja Karbonel (Sònia Carbonell), istraživačica u centru BSC-CNS i koautorka studije.

Autor: nauka.telegraf.rs