Istraživanje objavljeno 2014. godine u prestižnom naučnom časopisu „Proceedings of the National Academy of Sciences“ pokazalo je da bliski prijatelji, iako nisu u krvnom srodstvu, u proseku imaju više genetskih sličnosti nego ljudi koji se međusobno ne poznaju. Naučnici sa Univerziteta Jejl i Kalifornijskog univerziteta u San Dijegu analizirali su genetske podatke 1.932 osobe i uporedili DNK prijateljskih parova sa genetskim karakteristikama nasumično odabranih ljudi iz iste populacije.
Rezultati su pokazali da je genetska sličnost među prijateljima približno na nivou četvrtih rođaka, odnosno ljudi koji imaju zajedničke čukundede i čukunbabe. Istraživači su uočili sličnosti u pojedinim genetskim varijantama, uključujući one povezane sa čulom mirisa. Istovremeno, kod određenih delova genoma primećene su i suprotne genetske karakteristike, što ukazuje da sličnost među prijateljima nije jednostavna niti jednaka u svim genima.
Naučnici smatraju da bi jedan od razloga mogao biti to što ljudi prirodno gravitiraju osobama sa kojima dele interesovanja, ponašanje i određene karakteristike, od kojih neke imaju i genetsku osnovu. Ipak, to ne znači da prijatelji zaista postaju rođaci niti da biraju prijatelje na osnovu DNK. Istraživanje je pokazalo zanimljivu povezanost između društvenih odnosa i genetike, ali naučnici naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se u potpunosti razumeli mehanizmi koji stoje iza ovog fenomena.
Autor: redportal.rs