Mnoge osobe sa dijagnozom ADHD-a godinama se bore sa nespavanjem.

Mnoge osobe sa dijagnozom ADHD-a godinama se bore sa nespavanjem i osećajem da im mozak "proradi" tek kada svi drugi odlaze na spavanje. Najnovija istraživanja pokazuju da nije reč o lenjosti niti o lošim navikama, već o specifičnom fenomenu poznatom kao "večernja budnost" (eveningness). Ovaj neurološki obrazac uzrokuje da se osobe sa ovim poremećajem osećaju znatno budnije, fokusiranije i produktivnije u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

Glavni krivac za ovaj noćni nalet energije leži u biološkom satu i kasnijem lučenju melatonina, hormona odgovornog za spavanje. Kod osoba sa ADHD-om, mozak znatno kasni sa oslobađanjem melatonina u poređenju sa prosečnom populacijom, zbog čega izostaje prirodan signal za umor i odmor u večernjim satima. Kao direktna posledica ovog kašnjenja, javljaju se velike poteškoće pri uskočivanju u san, ali i pri ranojutarnjem buđenju, što često stvara hronični zamor tokom radnog dana.

Ovo naučno objašnjenje baciće potpuno novo svetlo na razumevanje ADHD-a i načina na koji pacijenti organizuju svoje dnevne obaveze. Stručnjaci ističu da bi usklađivanje radnih zadataka sa prirodnim bioritmom i primena ciljanih terapija za regulaciju sna mogli drastično da poboljšaju kvalitet života ovih osoba. Umesto borbe protiv sopstvene biologije, razumevanje specifičnog lučenja melatonina predstavlja ključ za zdraviji san i bolju svakodnevnu produktivnost.

Autor: redportal.rs