Istraživači sa ETH analizirali su izotope gvožđa, titanijuma i hroma 🔎

Poreklo asteroida Benu je iznenađujuće. On nije nastao u dalekim delovima Sunčevog sistema, već je njegovo matično telo nastalo u posebnoj prelaznoj zoni blizu linije zamrzavanja vode, gde su temperature bile dovoljno niske da se voda zaledi, u vreme kad je sam Jupiter još bio u fazi rasta. To su pokazale najnovije analize uzoraka donetih na Zemlju u spektakularnoj misiji OSIRIS-REKS 2023. godine, saopštio je ETH Cirih, prenosi Telegraf.rs.

Benu obiđe oko Sunca jednom na svake 1,2 godine i približava se Zemlji svakih šest godina, kada je na udaljenosti od oko 300.000 kilometara. Američka agencija NASA iskoristila je to da prikupi materijal sa tog nebeskog tela, što je urađeno 2023, a sonda sa uzorcima sletela je u pustinju Jute 23. septembra 2023. Mali, ali dragoceni deo tog tereta stigao je do ETH Ciriha – Marija Šenbehler, profesorka izotopske geohemije, dobila je pola grama za analizu.🔎

Istraživanja su sada završena, a rezultati su upravo objavljeni u žurnalu Science Advances. Oni ne otkrivaju samo hemijski otisak minerala sa Benua, već pružaju i nove uvide u to kako je nastao naš Sunčev sistem.🪐

Istraživači sa ETH analizirali su izotope gvožđa, titanijuma i hroma. Izotopi su atomi istog elementa koji se neznatno razlikuju po masi. Zajedno, oni stvaraju prepoznatljiv otisak prsta koji istraživači mogu koristiti da odrede poreklo i, u određenoj meri, starost asteroida.

Ova merenja pokazuju da su titanijum i gvožđe ravnomerno raspoređeni širom Benua. Ona takođe otkrivaju da Benu ima bliske srodnike: asteroid Rjugu i takozvane CI meteorite, klasu primitivnih kamenih tela bogatih ugljenikom, koja se veoma retko nalaze na Zemlji. Sva tri nebeska tela dele sličan izotopski otisak, što ukazuje na to da su nastala iz istog rezervoara kosmičke prašine. Takođe se značajno razlikuju po svom izotopskom sastavu od drugih poznatih asteroida, grupa meteorita i planeta.

Autor: nauka.telegraf.rs