Organizatori festivala kažu je zabrana uvedena budući da nošenje životinjskih kostima ne spada u renesansu

Mnoge subkulturne grupe su ostale dobrodošle na ovogodišnjem Merilendskom renesansnom festivalu, međutim, tzv. furijsi (furries; eng.) ili krznaši - nisu.

Krznaši su, inače, osobena subkulturna grupa koju definišu ljudi koji se maskiraju u antropomorfne životinjske kostime, a o njima smo i pisali pre izvesnog vremena. 👇🏻

Organizatori festivala, koji je prošle subote otvoren u svom 50. izdanju u blizini Anapolisa, kažu je zabrana uvedena budući da nošenje životinjskih kostima ne spada u renesansu, kao i zato što su se neki posetioci žalili jer se osećaju neprijatno dok se nalaze u društvu krznaša.

Odluka je pre svega donesena zbog žalbi posetilaca, jer su neki od njih jasno govorili da im je neprijatno zbog ljudi u krznenim kostimima - naveo je generalni direktor festivala Džulijus Smit u imejlu koji je poslao portalu City Cast DC.

Posetioci onlajn stranice sajma kao i članovi foruma posvećeni krznašima saznali su za ovu odluku još u maju, kada je dres kod koji se smatra za poželjan ažuriran na glavnom sajtu festivala, na kojem je objavljeno da su krzneni kostimi zabranjeni kada su glave posetilaca u pitanju. Pre toga nije bilo prijavljenih zabrana krznenih kostima na sajmovima renesanse nigde drugde u zemlji.

Foto: pexels.com/@leandroph

Iako je subkultura krznaša počela da se pojavljuje još 1980-ih, nije bilo neuobičajeno videti ih na ovakvim događajima.

Nosio sam krzneni kostim na različitim renesansnim sajmovima širom Istočne obale zadnje tri godine i to je jednostavno bilo divno iskustvo. To mi je donosilo puno radosti, a i uspeo sam da se povežem sa zajednicom koja je puna ljubavi i podrške - rekao je IT stručnjak iz Virdžinije koji je tražio da bude predstavljen kao Aston Hotorn, što nije njegovo pravo ime već ime njegovog lika kad je kostimiran u životinju

Ipak, cela priča je otišla i malo dalje jer su neki od komentatora na Fejsbuk grupi posvećenoj furijsima nazvali novu zabranu diskriminacijom, dok su mnogi naglašavali da se oblačenje ljudi u životinje, zapravo, upravo i dešavalo u periodu renesanse.

U međuvremenu, pristalice zabrane tvrde da se od festivala nije trebalo očekivati da zadovolji svaki hobi ili stil oblačenja, dok su se mnogi izjasnili da je ova odluka delimično doneta i kao posebna bezbednosna mera, namenjena sprečavanju krznaša da pate od toplotne iscrpljenosti ili da naprave dodatni problem medicinskom osoblju zbog svojih glomaznih kostima.

Vest o zabrani se jako pogodila našu zajednicu. Mnogi krznaši su se osećali kao posebno stigmatizovana sekta koja širi uzvrnutu, "gik" kulturu, delom zbog društvene percepcije da je njihovo interesovanje za antropomorfno maskiranje utemeljeno u seksualnim fetišima. Lično, prošao sam kroz sve faze tuge zbog ove odluke. Mislim da sam najviše tužan zbog gubitka mogućnosti prisusta ovom divnom mestu. To je zaista srceparajuće - naglašava Hotorn, inače petnaestogodišnji veteran furijske subkulture.

On međutim, dodaje da su sliku o tome u dobroj meri širili mediji.

Mediji vole da prikazuju furijzku zajednicu kao seksualne entuzijaste, odnosno grupu ljudi koja se tesno drži zajedno. To je, međutim, takođe u dobroj meri "kvir" orijentisana zajednica, a veliki deo naše zajednice uključuje i izuzetno radikalno samoizražavanje, dok se unutar toga razne seksualne teme mogu se pojaviti. Međutim, ja takve teme nisam viđau na većini kostima koje sam viđao na ovom festivalu - zaključio je on.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели City Cast DC (@citycast_dc)

IZVOR: IG / @citycast_dc

S druge strane, Džulijus Smit podseća da dres kod festivala izričito navodi da svi kostimi moraju biti prikladni za porodična okupljanja, dok su zabranjeni predmeti i delovi odeće koji sadrže uvredljiv jezik ili otkrivju prekomerne delove gole kože. Ipak, festival ne zabranjuje eksplicitno posetiocima da nose odeću koja bi se mogla smatrati kao neka koja je izvan tematskog okvira.

Naš festival nije kosplej događaj ili igranje uloga uživo (LARP), niti išta slično štreberskim subkulturnim događajima u kojima se od učesnika traži da se obuku i glume izmišljene likove. Drugim rečima, na našem festivalu se od posetilaca ne očekuje da nose istorijski tačnu odeću ili da govore kolokvijalnim jezikom posebnog prostora ili vremena. Želimo da naši posetioci prihvate našu i teme koje promovišemo - zaključio je Džulijan Smit, uz napomenu da nikada nije bila ni namera da se organizuje događaj "žive istorije“.

Festival će se inače u narednom periodu održavati svakog vikenda do 25. oktobra, tako da se neki pripadnici furijsske zajednice, poput Hotorna, ipak nadaju da bi politika dres koda mogla biti izmenjena pre kraja festivala. To, međutim, nije verovatan scenario, napominju iz organizacije, budući da su izmene u pravilniku uvedene baš kako bi bile na snazi do kraja festivala.

Autor: redportal.rs