Poznati lanac restorana je podatke koristio za obradu preko prediktivnih algoritama koje je sama kompanija razvila, koje služe za procenu metrika kupaca

Jasno je da dobar deo ljudi, Amerikanaca pogotovo, i dan-danas voli redovno da posećuje najpoznatiji lanac restorana na svetu - čuveni Mekdonalds, a razlozi su prosti i važe decenijama - radi se o brzoj, relativno jeftinoj hrani za koju znate unapred kakvog je ukusa, a brzo se i lako jede (iako se ponekad i ne osećamo tako dobro posle jela). Ispostavilo se, međutim, da je za Mekdonalds u SAD pitanje kako naterati kupca da se vrati mnogo komplikovanije – budući da je ovih dana otkriveno da rukovodstvo ove kompanije ima razvijenu mrežu za nadzor svojih kupaca, bar onih redovnijih.

Naime, u zapanjujućem otkriću reportera Vajerda Risa Rodžersa utvrđeno je da Mekdonalds ima obimne dosijee koji sadrže detalje o svakoj porudžbini konzumenata njihove hrane, a koje sadrže podatke o prethodnim porudžbinama do korišćenja tzv. poena lojalnosti, ali i skenirane kodove koji su se koristili za određene nagradne igre.

U skladu sa navedenim, utvrđeno je i da je poznati lanac restorana sve podatke uključio u obradu preko prediktivnih algoritama koje je sama kompanija razvila, koje služe za procenu metrika kupaca. Sam Rodžers je tako saznao da je algoritam predvideo da bi on sam trebalo u naredne tri nedelje da svrati do jednog od restorana kako bi ispunio kupovinu u određenoj vrednosti za izračunati period.

Budući da je stanovnik Кalifornije, sam Rodžers je imao zakonsko pravo da pristupi podacima koje je o njemu prikupila bilo koja privatna kompanija, a da bi bolje razumeo kakve podatke je Mekdonalds imao o njemu, on je zatražio kopiju svog izveštaja od američkog Centra za prava na privatnost kompanije, koji pored ostalog sadrži i obrazac koji kupci teoretski mogu tražiti i koristiti kako bi ostvarili svoja prava na privatnost u bilo kom trenutku.

Kao rezultat njegovog zahteva novinar je dobio datoteku od 515 stranica, a koja je sadržala i određene delove ličnih podataka koji su identifikovani pretraživanjem Mekdonaldsovih sistema koji sadrže informacije o kupcima.

Uzgred budi rečeno, dosijei od 515 stranica spadaju u grupe informacija koje sam FBI smatraju blizu velikih, što znači je takva količina podataka u američkom federalnom birou rezervisana za osobe za koje je procenjeno da spadaju u grupu ljudi koji mogu predstavljati ozbiljniju pretnju po bezbednost zemlje. Primera radi, toliko stranica je sadržao dosije Džona Lenona, čoveka koji se otvoreno protivio Vijetnamskom ratu, a što ga je učinilo istaknutom metom za deportaciju od strane Niksonove administracije.

Sada živimo u svetu u kojem lanci brze hrane sprovode vrstu nadzora nad kupcima kakvu su obaveštajne agencije sprovodile u vreme Hladnog rata, i to nad istaknutim političkim disidentima - navodi se u tekstu Džoa Vilkinsa povodom ovog slučaja.

S druge strane, izvršni direktor Centra za digitalnu demokratiju Džef Čester je, međutim, izričito rekao da je Mekdonaldsov tajni sastojak je zapravo komercijalni nadzor.

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели CBS Chicago (@cbschicago)

IZVOR: IG / @cbschicago

Poznati lanac restorana se ovim, međutim, nije prvi put našao u žiži interesovanja javnosti povodom digitalnih podataka pojedinaca, budući da je prošle godine došlo do masovnog curenja podataka od strane virtuelnog asistenta za zapošljavanje u Mekdonaldsu, posle čega su oktriveni lični podaci 64 miliona ljudi, koji su se u nekom trenutku javili za posao i poslali svoje CV-jeve.

Iako smo navikli da očekujemo ovu vrstu 'vampirizma' ličnih podataka od platformskih kompanija poput 'Gugla' ili 'Mete', sada smo svedoci značajnijeg porasta digitalnog nadzora koji sprovode kompanije koje ne spadaju u njih. osim Meka tu spadaju i Target, ali čak i neke privatne zgrade koje su često posećene, poput Medison Skver Gardena - navodi se u Vilkinsovom tekstu.

Prema svemu sudeći, ta praksa u SAD će se nastaviti jer za sada ne postoje zakonski okviri koje bi ih zaustavilo, a pravljenje algoritama koji služe u ovu svrhu i dalje donose novac, zaključuje se u tekstu posvećenom ovoj tematici na Jahuu.

Autor: redportal.rs