Nedostaje čak 25.000 radnika

Milioni Nemaca moraju da podnesu poreske prijave do 31. jula. Sve veći broj njih traži pomoć. U međuvremenu, ovaj sektor se suočava sa ozbiljnim nedostatkom kvalifikovane radne snage, i stoga iznenada postaje idealno polje za one koji žele da promene karijeru.

Nemački ekonomski institut (IW) svrstava poreske savetnike među deset zanimanja koja se suočavaju sa najvećim nedostatkom kvalifikovane radne snage. Prema procenama ekonomista, prošle godine je nedostajalo oko 14.000 stručnjaka, dok sama branša procenjuje taj manjak na 25.000, kako prenose nemački mediji.

To ne predstavlja iznenađenje. Složen poreski sistem podstiče sve veći broj ljudi u Nemačkoj da angažuju poreske savetnike. Prema podacima udruženja za digitalno poslovanje "Bitkom" (Bitkom), 17 odsto od oko 15 miliona nemačkih poreskih obveznika već je tokom 2024. godine koristilo usluge poreskog savetnika. To je gotovo četvrtina više nego 2023. godine.

- Mnoge firme su poslednjih godina pod ogromnim pritiskom - navodi Nemačko udruženje poreskih savetnika (DStV). Obim posla će verovatno i ove godine biti veliki: rok za podnošenje poreskih prijava je 31. jul. Oni koji koriste usluge poreskog savetnika imaju na raspolaganju dodatnih šest meseci.

Poreski savetnici zarađuju u proseku 73.500 evra

I zarada je dobra: prema podacima portala za poređenje poslova "Kununu", oni koji rade kao poreski savetnici duže od tri godine godišnje zarađuju u proseku 73.500 evra. Početna plata iznosi približno 63.700 evra, što je takođe znatno više nego u mnogim drugim profesijama.

Posao poreskog savetnika obuhvata više od samog sastavljanja poreskih prijava. Savetovanje kompanija, na primer, u vezi sa prenosom poslovanja, finansiranjem ili investicijama, postaje sve važnije.

- Poreski savetnik se ne postaje isključivo putem univerzitetskih studija. I poreski asistenti sa relevantnim profesionalnim iskustvom mogu da polažu ispit za poreskog savetnika - kaže stručnjak.

I ovi asistenti pripadaju istoj profesionalnoj grupi, ali zbog nižih kvalifikacija zarađuju znatno manje od svojih kolega savetnika, sa platama od oko 41.000 evra godišnje, prema podacima sajta Kununu.

Šta utiče na zaradu poreskog savetnika?

Ipak, ovi podaci o platama prvenstveno se zasnivaju na informacijama o zaposlenim stručnjacima. Prema podacima Nemačke komore poreskih savetnika, gotovo 66 procenata poreskih savetnika (njih oko 59.000) radi samostalno – na primer, vodeći sopstvenu kancelariju.

Kako su troškovi usluga poreskog savetovanja uglavnom fiksni i zavise od prihoda klijenta, dostupnost savetnika značajno varira širom Nemačke, prema navodima nemačkih medija. U regionima sa visokim primanjima, poput Diseldorfa, na 10.000 stanovnika dolazi 45 poreskih savetnika. U Salcgiteru ih ima svega dvoje na 10.000 stanovnika.

Iako je to verovatno delom posledica opšteg interesovanja, onlajn kalkulatori takođe pokazuju koliko su troškovi poreskog savetovanja viši kada je reč o složenijim poreskim prijavama. Na primer, osoba sa prosečnom zaradom od 54.000 evra, kojoj je potrebna samo izrada poreske prijave, može očekivati da tu uslugu plati oko 600 evra. S druge strane, frilenseri ili kompanije kojima je potrebna priprema godišnje prijave za PDV, a ostvaruju prihod od 200.000 evra, platiće više od 1.200 evra za takve savetodavne usluge.

Poreski savetnici u Nemačkoj ostvaruju prosečnu bruto mesečnu zaradu od oko 6.000 do 7.700 evra, što odgovara godišnjoj plati od približno 73.000 do 90.000 evra. Visina primanja značajno varira u zavisnosti od profesionalnog iskustva, veličine kompanije i regiona.

Početna plata: približno 48.000 do 59.000 evra bruto godišnje nakon položenog ispita.

Uz profesionalno iskustvo: plate rastu na 6.000 do 8.500 evra bruto mesečno.

Velike kompanije: zarade su često više u velikim revizorskim kućama (tzv. Big Four) i u privrednim regionima kao što su Hamburg, Hesen ili Baden-Virtemberg, nego u malim firmama u ruralnim područjima.

Prosečna plata za zanimanje "poreski savetnik" u okviru kategorije zanimanja "Poresko savetovanje – visokosloženi poslovi" iznosi 7.366 evra. Donja granica je 6.010 evra, a gornja 7.450 evra.

Autor: redportal.rs