50 dana kontinuiranog snimanja u dobokomorskim vodama se na kraju ipak višestruko isplatio, rekao je autor studije

Pre nekoliko nedelja desio se mali potres u naučnoj zajednici kada su u pitanju duboke vode mora i okeana, budući  da je grupi australijskih naučnika sa Univerziteta Mindero pošlo za rukom nešto što se decenijama smatralo za nemoguće - a to je snimanje goblinske ajkule, posebne podvrste ovih životinja koja dokumentovano nastanjuje duboke vode mora i okeana. Iako su ovi snimci načinjeni pre nekoliko godina, tek pažljivim proučavanjem Ovim potezom, međutim, ispostavilo se da ova vrsta nastanjuje i centralni deo Tihog okeana, tako da je utvrđeno da je područje na kom živi dosta veće nego što se pretpostavljalo.

Goblinska ajkula ili goblin ajkula (Mitsukurina owstoni) je dubokovodna ajkula sa izduženom njuškom i izbočenim vilicama koje se izbacuju napolje prilikom lova na plen. Pretpostavlja se da ova podvrsta ajkula postoji oko 125 miliona godina, tako da je često među stručnjacima ubrajana u vrste koji su živi fosili. Do pre nekoliko nedelja, za njeno postojanje se znalo samo preko slučajnih ulova ribara, kada bi (uglavnom uginule primerke) uspevali da uhvate za udice čime su bile izvlačene na površinu.

U ovim snimcima, međutim, istraživači su dokumentovali dve različite goblinke - jedna je uočena blizu ostrva Džarvis u južno-centralnom Tihom okeanu, dok je druga uslikana i drugo u dubokomorskom šancu po imenu Tonga, u jugozapadnom Pacifiku.

Ovo je navelo na pomisao da ova stara vrsta sasvim moguće živi širom možda i svih okeana na planeti, budući da su hvatane u mnogim različitim regionima, međutim, ovo trenutno nije moguće dokazati jer su zapisi o viđenim ili uhvačenim primercima - izuzetno oskudni. Ipak, do sada su viđene samo u uskim regionima Atlantskog i Indijskog okeana, kao i u malim delovima obale zapadnog dela SAD, Australije, Japana i Tajvana.

Goblin ajkula je dubokomorska životinja koja sa sobom nosi određenu vrstu harizme, u nekom smislu i legende, a kao naučnik sam bio ubeđen da nikad nećemo biti u prilici da je vidimo živu. Ne samo da je bilo fascinantno prvi put snimiti goblinske ajkule u njihovom prirodnom staništu, već je primerak u rovu Tonga pronađen kako pliva 700 metara dublje od bilo koje druge goblinske ajkule, na oko 1997 metara - rekao je direktor Centra za istraživanje dubokog mora Univerziteta Mindero i koautor studije Alan Džejmison.

On je dodao da se veliki napor tima koji je učestvovao u istraživanju - na kraju ipak višestruko isplatio.

Na toj ekspediciji smo radili preko 50 dana, i to kontinuiranog snimanja dubokih voda, između od 800 i 10.800 metara, dok je konkretno ovo posmatranje trajalo nešto više od 20 sekundi, što je dokaz koliko je ova vrsta neuhvatljiva i koliko je potrebno držati 'četvoro oči otvorenim' prilikom ovakvih istraživanja - rekao je on.

IZVOR: YT / IFLScience

Istraživači su posmatranje u rovu Tonga izvršili u avgustu 2024. godine, dok zapis sa ostrva Džarvis datira iz jula 2019. Ajkula iz rova Tonga verovatno je bila ženka i plivala je duž severne padine rova, napisao je tim u studiji.

S druge strane, ajkula sa ostrva Džarvis bila je mužjak dugačak više od 3,4 metra i verovatno star preko 51 godine. Plivao je iznad neimenovane podvodne planine na dubini od 1.237 metara, prema studiji koja je objavljena 19. maja u časopisu Journal of Fish Biology.

Nova otkrića poput ovog pokazuju da još uvek ima toliko toga za istraživanje u našem dubokom okeanu. S obzirom na nedavno prošireni geografski raspon goblinske ajkule, ova vrsta može biti uključena u regionalno upravljanje i na nacionalnu listu biodiverziteta. - rekao je u saopštenju prvi autor studije Aron Džuda, doktorski student biološke okeanografije na Univerzitetu Havaji u Manoi.

Autor: redportal.rs