Po­sto­ji (oprav­da­na) bo­ja­zan da ovo što se de­ša­va u Al­ber­ti mo­že da­ti kri­la se­pa­ra­ti­sti­ma u Kve­be­ku

Pre­mi­jer Mark Kar­ni sna­žno se pro­ti­vi pla­ni­ra­nom re­fe­ren­du­mu o ot­ce­plje­nju Al­ber­te u ok­to­bru ove go­di­ne i tvr­di da je Al­ber­ta „neo­p­hod­na za Ka­na­du”, iako su sa­ve­zni struč­nja­ci utvr­di­li da se po­sto­je­ća od­go­va­ra­ju­ća za­kon­ska re­gu­la­ti­va ne mo­že pri­me­nji­va­ti na spe­ci­fič­no pi­ta­nje su­ve­re­ni­te­ta po­kra­ji­ne. Me­đu­tim, vla­da Al­ber­te je ob­ja­vi­la da će se 19. ok­to­bra spro­ve­sti re­fe­ren­dum, a sta­nov­ni­ci će se iz­ja­sni­ti da li že­le da osta­nu u Ka­na­di ili da po­kra­jin­ska vla­da za­poč­ne pro­ces odr­ža­va­nja oba­ve­zu­ju­ćeg re­fe­ren­du­ma o ot­ce­plje­nju.

Se­pa­ra­ti­stič­ki po­kret u Al­ber­ti na­i­šao je (na­vod­no) na ve­li­ku prav­nu pre­pre­ku u ve­zi sa pra­vi­ma sta­ro­se­de­la­ca, a su­do­vi su pre­su­di­li da sva­ki po­tez ka ot­ce­plje­nju zah­te­va kon­sul­ta­ci­je sa Pr­vim na­ro­di­ma (In­di­jan­ci). Ugo­vo­ri sklo­plje­ni sa sta­ro­se­de­lač­kim na­ro­di­ma su za­šti­će­ni Usta­vom, što zna­či da bi ot­ce­plje­nje zah­te­va­lo iz­me­nu naj­vi­šeg prav­nog ak­ta Ka­na­de.

U apri­lu i ma­ju 2026. Kra­ljev­ski sud Al­ber­te po­ni­štio je odo­bre­nje pe­ti­ci­je gru­pe „Osta­ni slo­bod­na, Al­ber­ta”. Su­di­ja Še­na­ja Le­o­nard pre­su­di­la je da je Iz­bor­na ko­mi­si­ja Al­ber­te po­gre­ši­la prav­no i da po­kra­jin­ska vla­da ni­je is­pu­ni­la svo­ju ustav­nu „du­žnost da se kon­sul­tu­je sa Pr­vim na­ro­di­ma” pre ne­go što odo­bri re­fe­ren­dum. Ali pre­mi­jer­ka Da­ni­jel Smit i vla­da Al­ber­te kri­ti­ku­ju ovu sud­sku od­lu­ku, tvr­de­ći da je „an­ti­de­mo­krat­ska” i obe­ća­va­ju da će se ža­li­ti na pre­su­de vi­šim su­do­vi­ma.

Kar­ni na­gla­ša­va da bi sva­ki ozbi­ljan po­ku­šaj po­kra­jin­skog ot­ce­plje­nja na kra­ju zah­te­vao „ja­snu ve­ći­nu”, a ne pro­stu sa is­ho­dom 50 od­sto bi­ra­ča plus je­dan. Ta­ko­đe, ka­da je reč o re­fe­ren­du­mu, če­sto se gra­đa­ni­ma go­vo­ri: „Gla­saj­te za to jer je to vaš slo­bo­dan iz­bor.„ Dru­gim re­či­ma, gla­saj­te za ot­ce­plje­nje jer će­mo ta­ko oja­ča­ti na­še po­zi­ci­je u bu­du­ćim pre­go­vo­ri­ma Al­ber­te sa sa­ve­znom vla­dom.

- To je ve­o­ma opa­san blef - is­ta­kao je Kar­ni, do­da­ju­ći:

Sva­ka­ko ću se za­la­ga­ti za je­din­stvo Ka­na­de. Kam­pa­nja sa­ve­zne vla­de će se spro­ve­sti kroz nje­na de­la, a ne sa­mo na re­či­ma.

On sma­tra da bi­ti deo „ce­lo­vi­te Ka­na­de” do­no­si mno­ge eko­nom­ske pred­no­sti za Al­ber­tu, jer je ona deo ve­li­kog tr­ži­šta i deo spo­ra­zu­ma o slo­bod­noj tr­go­vi­ni sa 1,5 mi­li­jar­di lju­di ši­rom sve­ta.

Kar­ni je upo­zo­rio ad­mi­ni­stra­ci­ju pred­sed­ni­ka SAD Do­nal­da Tram­pa da se ne me­ša u se­pa­ra­ti­stič­ki po­kret u Al­ber­ti na­kon što je ot­kri­ve­no da su se­pa­ra­ti­sti kon­tak­ti­ra­li s MA­GA, Tram­po­vim po­kre­tom „Uči­ni­mo Ame­ri­ku po­no­vo ve­li­kom”. Pre­mi­jer­ka Al­ber­te je ta­ko­đe po­se­ti­la Tram­pa i to pre ne­go što se on vra­tio na vlast.

Po­gla­vi­ca Troj No­ul­ton iz na­ro­da Pi­ka­ni je re­kao da je sva­ka pri­ča o odva­ja­nju „za­i­sta lu­dost” i na­gla­sio da je raz­go­va­rao sa mi­ni­strom za od­no­se sa sta­ro­se­de­o­ci­ma Ri­kom Vil­so­nom, ko­me je pre­neo da je re­to­ri­ka ko­ju pro­mo­vi­še po­kra­ji­na „pre­u­ze­ta di­rekt­no iz pri­ruč­ni­ka pred­sed­ni­ka Tram­pa”.

Ta­ko­đe, du­gi niz go­di­na sa­ve­zna vla­da Ka­na­de je bi­la „glu­va” na zah­te­ve Al­ber­te da se iz­gra­di naf­to­vod do oba­le Ti­hog oke­a­na i ta­ko sma­nji za­vi­snost od iz­vo­za ener­ge­na­ta sa­mo u SAD. Na kra­ju su se sa­ve­zna i po­kra­jin­ska vla­da do­go­vo­ri­le o da­tu­mu po­čet­ka iz­grad­nje no­vog naf­to­vo­da ko­ji će se ko­ri­sti­ti za iz­voz ener­ge­na­ta na azij­sko tr­ži­šte, iz­ja­vi­li su Mark Kar­ni i pre­mi­jer­ka Al­ber­te Da­ni­jel Smit. Spo­ra­zum sa­ve­zne vla­de sa Al­ber­tom iza­zvao je kri­ti­ke po­kra­jin­ske vla­de Bri­tan­ske Ko­lum­bi­je, po­je­di­nih sta­ro­se­de­lač­kih gru­pa (In­di­ja­na­ca) i eko­lo­ga, ko­ji op­tu­žu­ju Kar­ni­ja da je na­pu­stio svo­ja kli­mat­ska ube­đe­nja i iz­dao svo­ju ne­ka­da­šnju ulo­gu spe­ci­jal­nog iza­sla­ni­ka UN za kli­mat­ske ak­ci­je i fi­nan­si­je.

Po­sto­ji (oprav­da­na) bo­ja­zan da ovo što se de­ša­va u Al­ber­ti mo­že da­ti kri­la se­pa­ra­ti­sti­ma u Kve­be­ku, ko­ji je vi­še­de­ce­nij­ski dom na­ci­o­na­li­stič­kog po­kre­ta ko­ji se za­la­že za odva­ja­nje od Ka­na­de, uko­re­nje­nog u že­lji da se pri­zna po­se­ban je­zič­ki i kul­tur­ni iden­ti­tet Kve­be­ka.

U Ka­na­di se oče­ku­je „vru­ća po­li­tič­ka je­sen” uz ne­iz­o­stav­no pi­ta­nje da li pred­stav­ni­ci In­di­ja­na­ca za­i­sta za­stu­pa­ju in­te­re­se svo­ga na­ro­da, ko­ji ina­če u po­je­di­nim re­zer­va­ti­ma ži­ve u ve­o­ma lo­šim uslo­vi­ma ili su ko­rum­pi­ra­ni i u slu­žbi ak­tu­el­nih dnev­no­po­li­tič­kih de­ša­va­nja.

Autor: Marina Bulatović