Pravo na utvrđivanje očinstva imaju: dete, majka i muškarac koji tvrdi da je otac deteta. ☝🏻

U javnost je nakon toga izašla supruga čoveka sa kojim je Milica dobila dete, što je značilo da se ne radi o slobodnom čoveku, sa ove tačke gledišta barem ne na papiru, prenosi Pink.rs. 📜

Javnost ne prestaje da priča o ovoj temi, a ono čega se niko nije dotakao jeste - čije prezime nosi pevačicino dete? 🤔

To nije poznato iz razloga što se ne zna da li će N. M. zakonski priznati dete, da li je to možda već učinio, ili to neće učiniti. U slučaju da ga ne prizna, dete će nositi Miličino prezime Todorović.

S obzirom na to da Milica i N. M. nisu u braku, samim tim ne postoji zakonska pretpostavka ko je otac deteta. U tom slučaju, neophodna je izjava o priznanju očinstva, odnosno pravnosnažna sudska odluka. 📜

PRIJAVA ROĐENJA DETETA SE VRŠI U PORODILIŠTU

Ako je Milica izrazila želju da ime oca bude navedeno u prijavi koja se obavlja preko eBebe, prijavu su morali izvršiti zajedno, u porodilištu, odnosno - neophodno je prisustvo oca prilikom prijave. Ako je to bio slučaj, onda je Milica istovremeno potpisala izjavu o ocu deteta, dok je on bio u obavezi da ode u matičnu službu u opštini na kojoj je dete rođeno i potpišete zapisnik o priznavanju očinstva najkasnije u roku od 30 dana od dana rođenja deteta kako bi sve procedure koje su pokrenute u porodilištu mogle nesmetano da se realizuju.

Ako roditelji deteta nisu u braku i majka ne želi da navede ime oca, ona dete može prijaviti sama.

Prisustvo majke u matičnoj službi prilikom potpisivanja zapisnika o priznavanju očinstva nije potrebno ukoliko je u bolnici potpisala izjavu o ocu deteta.

Sve dok lice označeno kao otac deteta ne potpiše zapisnik o priznavanju očinstva u matičnoj službi, nijedna procedura pokrenuta u porodilištu neće biti realizovana.

Postoje dva načina utvrđivanja očinstva: priznanjem i sudskim putem. Izjavu o priznanju očinstva po zakonu može dati muškarac koji je navršio 16. godinu života i koji je sposoban za rasuđivanje.

Izjava ne strogo lična i ne može se dati preko zakonskog zastupnika, niti preko punomoćnika, što znači da je N. M. u tom slučaju morao to da obavi - lično. Pod uslovom da je to uradio. 😉

Izjavu o priznanju očinstva, kako zakon nalaže, mogao je dati pred matičarem, organom starateljstva (centar za socijalni rad), javnim beležnikom, sudom ili u testamentu.

Sa izjavom o priznanju očinstva mora da se saglasi i majka deteta (u ovom slučaju Milica Todorović) ako je navršila 16. godinu života i ako je sposobna za rasuđivanje.

Saglasnost majke nije potrebna pod uslovom da je ona u prijavi rođenja deteta navela da ocem deteta smatra muškarca koji je kasnije priznao očinstvo. 🤷🏻‍♀️

Izjava o priznanju očinstva, kao i izjava o saglasnosti sa priznanjem očinstva, ne mogu se opozvati. Ipak, postoji mogućnost da se sudskim putem traži poništenje izjava ukoliko postoje razlozi apsolutne ili relativne ništavosti.

U slučaju da očinstvo nije utvrđeno priznanjem, onda se ono može utvrditi sudskim putem, što znači da je neophodno podneti tužbu radi utvrđivanja očinstva.

Pravo na utvrđivanje očinstva imaju: dete, majka i muškarac koji tvrdi da je otac deteta.

Autor: Pink.rs