Zemljina kora je obično debela između 15 i 20 kilometara, što je čini skoro neprobojnom za današnju tehnologiju

Zaboravite na naučnu fantastiku i Žila Verna – put u središte Zemlje se upravo dešava, i to u realnom vremenu! Iako Zemljin omotač (mantl) čini neverovatnih 84% zapremine naše planete, naučnici su decenijama samo nagađali šta se tamo zapravo nalazi. Sve do sada.

Ekipa istraživača je uspela da uradi ono što se smatralo nemogućim: izvukli su uzorke stena sa dubine o kojoj smo ranije mogli samo da sanjamo.

Zemljina kora je obično debela između 15 i 20 kilometara, što je čini skoro neprobojnom za današnju tehnologiju. Međutim, naučnici su pronašli „rupu u sistemu“. Na dnu Atlantskog okeana, blizu podvodne planine Atlantidski masiv, kora je toliko tanka da mantl praktično „viri“ kroz pukotine.

„Izgubljeni grad“ i zeleni mermer

U blizini ovog mesta nalazi se fascinantno polje pod nazivom „Izgubljeni grad“. To je zona gde iz morskog dna izbijaju tečnosti bogate vodonikom i metanom, što naučnici vide kao savršenu laboratoriju za nastanak prvih oblika života na Zemlji. Stene koje su izvukli imaju neobičnu zelenu boju, nalik mermeru, što je posledica kontakta sa morskom vodom.

Bušenje koje je išlo „kao podmazano“

Istraživački brod „Džoides Rezolušn“ (JOIDES Resolution) krenuo je u misiju sa skromnim planom da probuši 200 metara. Međutim, priroda ih je iznenadila.

Izbušili su neverovatnih 1.268 metara. Bušenje je išlo tri puta brže nego što je iko predvideo. Izvučeni su uzorci stena poznatih kao peridotiti (konkretno harcburgiti i gabro), koji su osnovni gradivni elementi gornjeg omotača.

- Planirali smo samo 200 metara, jer je to bila granica koju niko ranije nije prešao. Ali išlo je tako lako da smo samo nastavljali - izjavio je petrolog Johan Lisenberg sa Univerziteta u Kardifu.

Šta smo naučili, a šta je ostalo misterija?

Iako je ovo najdublji uzorak ikada uzet, naučnici priznaju da još uvek nisu stigli do one „prave“ granice – Mohorovičićevog diskontinuiteta (poznatog kao Moho sloj), koji predstavlja jasnu liniju razgraničenja između kore i netaknutog mantla.

Nažalost, sudbina daljih istraživanja je neizvesna. Nacionalna fondacija za nauku (NSF) prestala je da finansira brod „Džoides Rezolušn“ nakon 2024. godine, što znači da smo pokucali na vrata unutrašnjosti Zemlje, ali još uvek ne znamo ko će ih širom otvoriti.

Autor: redportal.rs