Podgorica je, prema ocenama analitičara, izabrala put strogog tehničkog i institucionalnog usklađivanja sa Evropskom unijom – bez geopolitičkih improvizacija ☝🏻

U analizama koje su ovog meseca objavili vodeći zapadni mediji i istraživački instituti, provlači se gotovo jedinstven zaključak: Crna Gora je trenutno jedina država Zapadnog Balkana „koja ne pokušava da bude pametnija od Brisela“. ☝🏻

Upravo ta „dosadna“ doslednost, kako je neformalno nazivaju pojedini autori, postaje njen najjači politički kapital, prenosi Dan. 📜

Za razliku od većine zemalja regiona, koje istovremeno traže oslonac u Vašingtonu, Pekingu, Moskvi ili drugim centrima moći, Podgorica je, prema ocenama stranih analitičara, svesno izabrala put strogog tehničkog i institucionalnog usklađivanja sa Evropskom unijom – bez geopolitičkih improvizacija i bez „prečica“.

Ovu tezu razrađuju analize uticajnih platformi kao što su Atlantic Council, The Parliament Magazine, kao i specijalizovani regionalni portali poput European Western Balkans, koji pitanje proširenja EU posmatraju kroz prizmu sve izraženijeg geopolitičkog takmičenja između Brisela i Vašingtona.

Dok se druge zemlje regiona sve češće bave „velikom diplomatijom“, Crna Gora je, kako navode analitičari, koncentrisana na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja i tehničke reforme. Kao primer u stranim medijima se navodi i nedavno zatvaranje poglavlja 32, koje se odnosi na finansijski nadzor, što se u Briselu čita kao signal institucionalne zrelosti.

Posebno se ističe i činjenica da Podgorica ne pokušava da „igra na dve stolice“. U analizama se naglašava da je spoljna i bezbednosna politika Crne Gore u potpunosti usklađena sa zajedničkom politikom EU, što joj u evropskim institucijama donosi status najpredvidljivijeg i najlakšeg kandidata za dalju integraciju. 😉

ZAŠTO JE CRNOGORSKI MODEL NAJUSPEŠNIJI?

Zaključak koji se u januaru 2026. godine sve češće pojavljuje u zapadnim analizama glasi: Brisel ne voli prečice. Pod pritiskom da proces proširenja ostane strogo zasnovan na zaslugama, Evropska komisija traži primere koji potvrđuju da pravila i dalje važe.

U tom kontekstu, Crna Gora se profilše kao "evropsko dete" – država koja ne pokušava da nadmudri sistem, već ga dosledno sprovodi. Albanija, Srbija i drugi regionalni akteri, naprotiv, u tim analizama se opisuju kao zemlje koje veruju da im bilateralni odnosi sa velikim silama mogu doneti više koristi nego iscrpljujuće usklađivanje sa hiljadama stranica evropskih propisa.

Autor: Dan