Endokrinolog otkriva zašto je odlaganje insulinske terapije pogubno kod dijabetesa

Dijabetes tipa 2 godinama napreduje bez simptoma, a komplikacije nastupaju tek kada su krvni sudovi već oštećeni.

Procenjuje se da gotovo 800.000 ljudi u Srbiji boluje oddijabetesa tipa 2, koji s pravom nosi nadimak "tihi ubica”. Bolest često godinama tinja u organizmu, a da obolela osoba toga nije ni svesna (prema procenama gotovo 50 odsto njih), jer blago povišen nivo šećera u krvi ne izaziva vidljive tegobe. Najčešće se otkriva rutinskim laboratorijskim analizama.

Povodom Svetskog dana borbe protiv dijabetesa, koji se svake godine obeležava 14. novembra, endokronolog dr Slađana Drobnjak za naš portal otkriva koje su najčešće komplikacije ove bolesti, zašto se oboleli ne javljaju na vreme i zašto je insulinska terapija najprirodnij i najefikasniji oblik lečenja.

Alarmantne brojke

* U svetu sa dijabetesom živi oko 589 miliona odraslih, što znači da jedna od devet osoba ima ovu bolest.* Procene za 2024. pokazuju da u Srbiji oko 718.500 odraslih ima dijabetes.

* U Evropi, uključujući i našu zemlju, oko 40 odsto obolelih ni ne zna da ima šećernu bolest.* Globalno, udeo obolelih porastao je sa oko sedam odsto 1990. godine na gotovo 14 odsto 2022. godine.* U Srbiji, među decom sa viškom kilograma, oko 0,3 odsto već ima dijabetes tipa 2, dok gotovo 16 odsto ima poremećenu regulaciju glukoze, što ukazuje da se rizik javlja sve ranije.

- Šećer u krvi raste postepeno i osoba može imati godinama blago povišene vrednosti, a da to ne zna, jer nema izražene tegobe. Simptomi se javljaju postepeno u blažem obliku, a tek u kasnijoj fazi bolest počinje da šalje jasnije signale u vidu suvih usta, pojačane žeđi, pojačanog mokrenja, zamora, opšte slabosti, zamagljenog vida, gubitka telesne mase - navodi endokrinolog.

Ove simptome pacijenti često zanemaruju i nalaze različita opravdanja u vidu stresa, loše ishrane, starenja. Neki ljudi ne znaju šta su faktori rizika za šećernu bolest, odnosno zdravstveno su neprosvećeni ili simptome rešavaju samolečenjem, dodaje doktorka.

- Mlađi ljudi naročito zanemaruju simptome jer misle da je dijabetes bolest starijih, iako je dijabetes tipa 2 sve češći kod mladih zbog gojaznosti, brze hrane i sedentarnog načina života. Dijabets se često otkrije sasvim slučajno, na sistematskom pregledu, pred operaciju ili prilikom analize krvi zbog neke druge tegobe.

Komplikacije i životno ugrožavajuće Ako se dijabetes tipa 2 ne otkrije i ne leči na vreme, postaje ozbiljna pretnja po zdravlje krvnih sudova. S vremenom dolazi do njihovog sužavanja, oštećenja i propadanja, odnosno ateroskleroze, što otvara vrata čitavom spektru komplikacija. - Ove komplikacije se dele na mikroangiopatije, koje pogađaju male krvne sudove - najčešće na očima (dijabetička retinopatija), bubrezima (nefropatija) i nervima (neuroptija), i makroangiopatije, koje zahvataju veće krvne sudove srca, mozga i nogu - objašnjava dr Drobnjak. Zapušeni krvni sudovi u nogama smanjuju cirkulaciju i dovode do učestalog stvaranja rana koje teško zarastaju, a neretko se završavaju gangrenom i amputacijama donjih ekstremiteta. - Još alarmantnije, osobe sa dijabetesom imaju 2-4 puta veći rizik od infarkta miokarda i čak 4-10 puta veći rizik od moždanog udara, dok gotovo 80 odsto njih umire od kardiovaskularnih komplikacija. Nažalost, kod mnogih pacijenata dijabetička neuropatija maskira tipične simptome srčanih problema, poput bola u grudima, pa infarkt često nastupa bez upozorenja - opominje naša sagovornica.

Autor: Kurir/Redportal.rs