Iako delimo sličan "sklop" DNK, upravo razlike u njegovoj regulaciji čine ljude i šimpanze takvim kakve jeste

Pitanje "koliko nas deli od šimpanza?" često se svodi na brojku od 98,8% do 99% istog DNK. Međutim, najnovije istraživanje otkriva da je ta cifra značajno previsoka — u stvari, razlika između ljudskog i šimpanzinog genoma može doseći i preko 10%, zavisno od metode poređenja.

Ključ ovog razotkrivanja leži u metodologiji: ranije procene merile su samo uporedive delove genoma. Novi rad uključuje i složenije razlike poput uvođenja i izostavljanja (insertions/deletions), kao i genetske restrukturacije. Kada su ti segmenti uračunati, ukupne razlike znatno rastu.

Iako je evolucioni odnos između ljudi i šimpanza ostao blizak, kako tvrde stručnjaci, većina genetskih razlika nalazi se van kodirajućih delova koje kontrolišu kada i kako se određeni geni aktiviraju — a te sitne promene mogu dovesti do velikih razlika u izgledu i ponašanju.

Drugim rečima — iako delimo sličan "sklop" DNK, upravo razlike u njegovoj regulaciji čine ljude i šimpanze takvim kakve jeste.

Autor: redportal.rs