Utakmica za čast i ponos

Fudbal je najvažnija sporedna stvar na svetu za većinu muškaraca. Odavno je ova igra postala više od sporta. Kroz fudbal se pokazuje mnogo toga, a ljudima je nekada važnije šta se dešava u fudbalu nego u nekom delu sveta.

Na kraju je sve samo zabava. Barem bi tako trebalo da bude? Neki bi se složili, dok bi drugi držali jasan stav da se ponos i čast naroda brane na fudbalskim mečevima. Svetsko prvenstvo je najgledanije sportsko takmičenje, prevazilazi čak i Olimpijske igre. Valjda zbog toga fudbal na Olimpijskim igrama ima posebna pravila kada su nastupi fudbalera u pitanju.

Srbija godinama unazad očekuje uspeh fudbalske reprezentacije, godinama se nadamo uspehu kojim bismo kritičarima mogli da uzvratimo. Umesto toga dolazili su porazi i razočarenja... Samo ponekad se dešavalo da se istinski radujemo, kao onda kada je Mitrović postigao gol Portugalu za plasman na Svetsko prvenstvo.

IZVOR: YT / Sport Klub

Takvih trenutaka je malo, dok je poraza bilo mnogo više. Nažalost.

Ako pitate navijače srpske reprezentacije koji porazi su najbolniji oni stariji će govoriti o Mijatovoj prečki, ali će se na kraju svi složiti da su porazi od Švajcarske na 2 uzastopna Svetska prvenstva najbolniji. Ima do toga što su nam golove davali Džaka i Šaćiri, a o tome zašto nas to toliko boli ne vredi pričati.

Provokacije nakon toga su nešto što nas je dodatno zabolelo i nešto što nikada nećemo zaboraviti. Oprostiti možemo, ali da zaboravimo nikad.

Koplja su nam se ponovo ukrstila, sada u Ligi nacija. Sutra Švajcarska dolazi u Srbiju, a domaćin će biti Leskovac. Možda je to trenutak da se vratimo i pokažemo koliko možemo? Možda je to trenutak da se orao probudi i poleti u pobedu? Možda je baš Leskovac mesto na kom će se tako nešto desiti? Istorija toga kraja poznaje ovakve priče. Nije ovo borba za život, ali jeste borba za čast i ugled. Ovo je borba za ponos jednog naroda koji oprašta svima, ali ne zaboravlja!

Nije ista fudbalska reprezentacija Srbije tada i sada, imamo neke nove klince koji za sada pokazuju karakter. Koji ne žele da im se lomi bagrenje. Koji su gledali antologijske poraze, trk Šaćirija i bombu Džake, koji žele da skinu paučinu s očiju i pogledaju svoj dom.

Nije ovo susret generacija. Nije ovo ni istorijski susret. Ovo je susret gde je ulog mnogo veći! Jer na kraju krajeva, porazi će se pamtiti ili zaboraviti posle nekog vremena, ali će kod vinovnika dvoboja uvek ostati ono "da li smo mogli više?". Ostaće da se igralo za čast i ponos.

Ako se sutra pobedi, vinovnici će uvek moći da kažu kako su onamo, namo, za brda ona odigrali utakmicu za večnost. Da su vratili dug jedne generacije. Da su ponos, čast i obraz iznad svega. Moći će da kažu da su naciju učinili ponosnom! Njihove porodice biće ponosne!

Ne želimo osvetu, ali želimo da pobedimo!

A potom, možda se još koji put čuje ono čuveno Ace Stojanovića "Srbija je šampiona sveta u fudbalu".

IZVOR: YT / RTS Sajt - Zvanični kanal

Autor: redportal.rs