106. godišnjica stradanja ruske carske porodice

Dinastija Romanov nalazila se na čelu Rusija od 1613. godine kada je Zemski sabor izabrao Mihaila I Fjodoroviča za cara, sve do 15. marta 1917. godine i abdikacije imperatora Nikolaja II Aleksandroviča tokom Februarske revolucije.

Imperator Nikolaj II je abdicirao i u ime svog maloletnog sina carevića Alekseja, naslednika prestola. Mada je, praktično bez opiranja, prepustio carsku vlast i potpuno je se odrekao, stavljen je u kućni pritvor zajedno sa celom porodicom, odnosno suprugom imperatorkom Aleksandrom, sinom Aleksejem i kćerkama Olgom, Tatjanom, Marijom i Anastasijom.

Nikolaj II je zatražio azil u Velikoj Britaniji, čiji je tadašnji kralj Džordž V bio njegov rođak, ali do toga nije došlo. Uprkos odricanju od prestola, boljševičke vlasti su smatrale da i dalje predstavlja pretnju po uspeh njihove revolucije i zato su ga sa porodicom u tajnosti 17. jula 1918. godine ubili u Jekaterinburgu.

Foto: Wikipedia.org/Wikipedia

Postoji mišljenje da je poslednji ruski imperator bio Nikolajev mlađi brat veliki knez Mihail Aleksandrovič, budući da je nakon carevića Alekseja bio prvi u liniji nasleđivanja prestola i da je u trenutku Nikolajeve abdikacije po automatizmu došao na taj položaj. Ipak, veliki knez Mihail je priznao Privremenu vladu i odrekao se imperatorske dužnosti nakon svega 18 sati formalne vladavine. Time je i faktički okončana vladavina Romanova duga više od tri veka.

I Nikolajev brat Mihail je tragično završio. Bez obzira što je posle odricanje od imperatorske vlasti pokušao da vodi miran i povučen život, lokalne boljševičke vlasti u gradu Perm su ga uhapsile i ubile 13. juna 1918. godine.

Vest o ubistvu Nikolaja II i njegove porodice dugo je bila skrivana, a monarhisti su sumnjali da je reč o boljševičkoj propagandi. Kada je postalo jasno da imperator više nije u životu, pojavili su se pokušaji restauracije monarhije. Najpre je veliki knez Nikolaj Nikolajevič, unuk imperatora Nikolaja I, proglašen za novog imperatora 1922. godine od strane snaga odanih dinastiji na ruskom Dalekom istoku. On se već tada nalazio u inostranstvu, a ove oblasti su svega dva meseca kasnije zauzete od boljševika, pa tako nikada nije imao istinsku vlast.

Kako godinama nije bilo vesti o poslednjem imperatoru Nikolaju II, postalo je sve izvesnije da je zaista ubijen. Zbog toga se 1924. godine veliki knez Kiril Vladimirovič, praunuk imperatora Aleksandra II, proglasio za imperatora sveruskog Kirila I, tada prvi u naslednom redu. Kada je preminuo 1938. godine u Francuskoj, nasledio ga je njegov sin Vladimir Kirilovič. Starešina Imperatorskog doma Romanova danas je velika vojvotkinja Marija Vladimirovna, kćerka Vladimira Kiriloviča. Njen sin veliki vojvoda Georgij Mihailovič je 2022. godine dobio sina Aleksandra. Najmlađi Romanov je ime dobio po čuvenom ruskom knezu Aleksandru Nevskom, a rođen je u Moskvi i kršten u Hramu Hrista Spasitelja, kao prvi član porodice Romanov koji je nakon revolucije kršten u Rusiji.

View this post on Instagram

A post shared by Великий Князь Георгий Романов (@grand_duke_george_of_russia)

IZVOR: IG / @grand_duke_george_of_russia

Autor: redportal.rs