Čak ni smrt nije bila dovoljan razlog da se ime pojedinca ukleše u kamen

U antičkoj Sparte, gradu poznatom po vojnoj disciplini i kolektivnoj strogoći, čak ni smrt nije bila dovoljan razlog da se ime pojedinca ukleše u kamen. Prema Plutarhu, samo muškarci koji su poginuli u borbi i žene koje su umrle tokom porođaja imali su pravo na nadgrobni natpis.

Za sve ostale, grobovi su ostajali bezimeni. Telo se umotavalo u crvenu tkaninu, ukrašavalo maslinovim grančicama i sahranjivalo bez ikakvih artefakata ili obeležja. Ova praksa je bila izraz spartanskog sistema vrednosti, u kojem se čast merila isključivo kroz služenje zajednici bilo na bojnom polju, bilo kroz rađanje novih građana.

- Spartanci su verovali da je smrt u službi države najviši oblik časti - piše Plutarh u delu Instituta Laconica. Arheološki nalazi potvrđuju da su grobovi često smeštani unutar gradskih zidina, pored kuća, što je bilo neuobičajeno za druge grčke gradove.

Autor: redportal.rs