Šimpanze, bonoboi i orangutani nam nisu rođaci samo po DNK, već i po ovoj drevnoj praksi

Ljubljenje je dugo predstavljalo evolucionu zagonetku naučnicima jer izgleda da nosi visoke rizike poput prenošenja bolesti, a da nema očigledne reproduktivne ili prednosti za preživljavanje. Ali, nova studija je otkrila da se ova praksa razvijala milionima godina i da su se naši izumrli ljudski rođaci, neandertalci, ljubili da bi se zagrejali tokom ledenog doba.

- Ovo je prvi put da je neko koristio široku evolucionu perspektivu da ispita ljubljenje - rekla je za Science Alert koautorka Matilda Brindl, evolucioni biolog sa Univerziteta u Oksfordu dodajući da nalazi doprinose rastućem broju radova koji ističu izuzetnu raznolikost seksualnog ponašanja naših rođaka primata.

Za potrebe studije, istraživači su definisali ljubljenje kao „neagresivan kontakt usta na usta koji nije uključivao prenos hrane”.

- Rezultati ukazuju na to da je ljubljenje drevna osobina kod velikih majmuna. Ljubljenje je zadržano tokom evolucije i još uvek je prisutno kod većine velikih majmuna ko - ja se razvila kod predaka primata od pre 17 do 21 miliona godina, navodi Univerzitet u Oksfordu.

Istraživači su prvo prikupili podatke o modernim primatima koji su primećeni kako se ljube, uključujući šimpanze, bonoboe i orangutane. Zatim, tretirajući ljubljenje kao "osobinu", mapirali su ga na porodično stablo primata. Stimulišući različite evolutivne scenarije, procenili su verovatnoću da su se i drevni preci ljubili.

Prethodne studije su otkrile da su ljudi i neandertalci delili oralne mikrobe putem prenosa pljuvačke, što sugeriše da su se vrste ljubile.

Autor: redportal.rs