Pre 232 miliona događaja Zemlja je bila pogođena događajem nazvanim karnijski pluvijalni događaj kada je u period od 1 do 2 miliona godina kiša padala gotovo neprekino. Tada je jaka i uporna kiša okončala jedno od sušnih razdoblja Zemlje.
U to vreme su kontinenti planeta bili utopljeni u superkontinent Pangeu, koji je već bio sklon monsunima. Temperatura mora bila je slična "vrućoj supi", rekao je istraživač paleookoline Pol Vignal za New Scientist, što znači da je u vazduhu već bilo puno vlage koja je stvarala monsun, piše IFLScience.
Šta je pokrenulo stvari da postanu još vlažnije? Za razliku od uobičajenog završetka vrućeg ljeta, neki su sugerisali da je to posledica niza velikih vulkanskih erupcija koje su se dogodile na Vrangelia Teraneu, koji se danas nalazi uz obalu Aljaske i Britanske Kolumbije.
Poznato je da se vulkanske erupcije petljaju sa nivoom vodene pare u stratosferi, to se dogodilo nakon nedavne erupcije Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, a prema geonaučniku Džejkobu Dal Korsu, Vrangelia erupcije bile su na vrhuncu tokom karnija.
- Proučavao sam geohemijski potpis erupcija pre nekoliko godina i identifikovao neke velike učinke na atmosferu u celom svijetu. Erupcije su bile toliko ogromne da su pumpale ogromne količine stakleničkih gasova poput ugljen-dioksida i tamo bili su skokovi globalnog zatopljenja.
Smatra se da je jedna od posledica ove kiše bilo razdoblje povećanog izumiranja života na Zemlji u to vreme, posebno morskih stvorenja kao što su amonoidi, konodonti i krinoidi, ipak to je takođe moglo postaviti temelje za novi život, posebno kada je reč o dinosaurusima.
U studiji objavljenoj u Journal of the Geological Society, jedan tim istraživača napisao je da su "nakon opsežnog izumiranja biljaka i ključnih biljojeda na kopnu, dinosaurusi su naizgled bili glavni dobitnici u dobu oporavka, brzo se šireći u raznolikosti, ekološkom uticaju (relativna brojnost) i regionalnoj distribuciji, u početku od Južne Amerike do svih kontinenata."
Prvi dokaz o karnijskom pluvijalnom događaju došao je zahvaljujući geolozima 1980-ih, od kojih je najpoznatiji britanski dvojac Alastair Rufel i Majkl Sims. Rufel je identificirao sivu traku koja prolazi kroz crveni kamen brda Lipe na Somersetu, značajku koja je ukazivala da je regija iz razdoblja intenzivne suše prešla u ozbiljno mokro. Međutim, kada je Rufel, zajedno sa Simsom, objavio studiju koja to govori - postojali su i dokazi iz Nemačke, SAD-a i sa Himalaja - to nije shvaćeno vrlo ozbiljno.
- Sjećam se da su jedan ili dvojica starijih akademika smatrali da je to besmislena ideja.
IZVOR: YT / PBS Eons
ZABRANA društvenih mreža za DECU do 15 GODINA 📵📵
Autor: KLIX.BA
