Istraživanje iz 2017. pokazalo je da su ljudi koji su pešačili na niskim temperaturama (od -9°C do -5°C) sagoreli 34% više kalorija od onih koji su pešačili po umerenoj hladnoći

Zaboravite na visoke račune za grejanje i zaleđene cevi – postoji barem jedna neočekivana prednost hladnog vremena. Kada temperature padnu, naše telo sagoreva više kalorija kako bi održalo unutrašnju temperaturu. Taj proces je poznat kao termogeneza.

Naše telo skladišti dve vrste masti:

1. Bela mast ("loša mast"): Akumulira se kada unosimo više kalorija nego što ih sagorevamo. Njen višak vodi ka gojaznosti i povećava rizik od dijabetesa tipa 2 i srčanih oboljenja.

2. Smeđa mast ("dobra mast"): Služi kao izvor goriva za energiju, pomaže u regulisanju metabolizma i proizvodi toplotu.

Ljudi sa manjom telesnom težinom obično imaju više smeđe masti, a naučnici neprestano traže načine da stimulišu pretvaranje skladišta bele masti u smeđu mast koja se lako sagoreva.

15 minuta drhtanja = 1 sat vežbanja

Istraživači kažu da je ključni način za podsticanje ovog procesa "posmeđivanja" izlaganje hladnim temperaturama.

Drhtanje, prirodni odgovor tela na hladnoću, može aktivirati smeđu mast za sagorevanje kalorija i proizvodnju toplote. Studija iz 2014. godine objavljena u časopisu Cell Metabolism izvestila je da drhtanje stimuliše lučenje hormona irisin, koji indukuje sagorevanje masti.

Prema istraživačima, 15 minuta drhtanja u hladnom okruženju je fiziološki ekvivalent umerenom vežbanju u trajanju od jednog sata.

Krioterapija i "hladne" metode

Prednosti hladnoće potvrđuju i razne prakse:

- Krioterapija: Tretman gde se telo super-hladi u komori za zamrzavanje na nekoliko minuta pokazao se efikasnim u snižavanju nivoa holesterola i glukoze u krvi, istovremeno smanjujući obim struka.

- Vezivanje leda: Postoje tretmani koji uključuju nošenje prsluka obloženog ledenim paketima, što navodno pomaže sagorevanje do 250 kalorija na sat.

Međutim, nisu sve studije o hladnoći povezane direktno sa drhtanjem. Istraživanje iz 2017. pokazalo je da su ljudi koji su pešačili na niskim temperaturama (od -9°C do -5°C) sagoreli 34% više kalorija od onih koji su pešačili po umerenoj hladnoći.

Autorka studije, dr Kjara Okobok, priznala je da se dodatni gubitak kalorija više odnosio na spoljne faktore, poput kretanja kroz sneg. Objasnila je da nas zagrevanje mišića tokom vežbanja brzo zaustavlja drhtanje, čime se smanjuje efekat "sagorijevanja" izazvan hladnoćom.

Drugim rečima, da biste stvarno sagoreli mast drhtanjem, morate biti dovoljno hladni da se taj odgovor tela ne zaustavi.

Autor: redportal.rs