U novoj studiji koja je objavljena u časopisu Environmental Pollution autori su se pozabavili jednim neobičnim fenomenom koji je, po svemu sudeći, uzeo maha poslednjih godina - a to je porast kontaminacije morske vode ilegalnim supstancama koje su definitivno na putu da budu prepoznate kao zagađivači prirodne sredine.
Naime, u vodama kod Bahama, kao i nekim drugim delovima Kariba, a blizu podru;ja koja doživljavaju brzu urbanizaciju i razvoj koji je vođen turizmom, primećen je značajan porast kontaminacije vode raznim potencijalno štetnim supstancama (Contaminants of Emerging Concern - CECs), od kojih je, nažalost, kokain jedan od najčešćih.
Farmaceutski proizvodi i proizvodi za ličnu negu su otkriveni u više vodenih sredina, do te mere da su prodrle duboko u ove ekosisteme, pre svega preko otpadnih voda, putem poljoprivrednog otpada i preko gradskih kanalizacionih mreža koje završavaju u okeanu i morima.
Ova jedinjenja se smatraju bioaktivnim i mogu uticati na organizme, što bi dugoročno moglo biti štetno za životnu sredinu, navodi se u studiji.
Bahami konkretno su se pokazali kao jedno od najugroženijih područja, budući da su pronađeni i tragovi kokaina kod velikih belih ajkula, ali i među nekim drugim vrstama koje su proučavane u priobalnim područjima kod ostrva Eleutera.
Pored velikih belih, prisustvo kokaina je potvr]eno i kod atlantskih (Ginglymostoma cirratum), crnopernih (Carcharhinus limbatus), karipskih grebenskih (Carcharhinus perezi) i tigrastih ajkula (Galeocerdo cuvier). Konkretno, od 85 analiziranih ajkula, utvrđeno je da su kod njih 28 pronađeni detektabilni nivoi četiri potencijalno opasne supstance: acetaminofena, diklofenaka, kokaina i kofeina.
Druga pronađena jedinjenja bila su ispod granice detekcij, što je najmanja količina koju supstanca može pouzdano razlikovati od praznog uzorka.
Кoliko nam je poznato, ovo je prvi izveštaj o kofeinu i acetaminofenu otkrivenim kod bilo koje vrste ajkula širom sveta i prvi izveštaj o diklofenku i kokainu kod ajkula sa Bahama, okruženja koje se obično opisuje kao netaknuto - navodi se u zaključku studije.
Kada je u pitanju navođenje potencijalnih razloga kako je došlo do ovakvih rezultata, npomenuto je da nekoliko vrsta ajkula naseljava iste plitke, priobalne zone, što potencijalno povećava njihovu izloženost ovim jedinjenjima.
Najvažnije pitanje ostaje kako ovi zagađivači utiču na fiziologiju ajkula i dugoročno zdravlje populacije. Na to se treba odgovoriti ne samo da bi se zaštitila ključna ekološka komponenta priobalnih ekosistema, već i da bi se sačuvale društvene i ekonomske koristi koje pružaju - dodaje se u objašnjenju zaključka.
Ipak, kako sami navode, egzotoksikološka istraživanja o ovakvim supstancama nisu postojala pre ove studije, ali da će u budućnosti to biti neophodno, budući da prisustvo ovih životinja u tom području nosi značajan kulturni i ekonomski značaj, posebno kada je turizam u pitanju.
Samo se nadamo da nećemo u skorije vreme naletati i na ajkule koje imaju problem sa zavisnošću. 🤔
AJKULE imaju loš PR 🤯 KOKOSI dobru STATISTIKU 😶🌫️🧐
Autor: undefined
Farmaceutski proizvodi i proizvodi za ličnu negu su otkriveni u više vodenih sredina, do te mere da su prodrle duboko u ove ekosisteme, pre svega preko otpadnih voda, putem poljoprivrednog otpada i preko gradskih kanalizacionih mreža koje završavaju u okeanu i morima.