Kako je piće pomoglo članovima elitnog kluba da postanu premijeri?

Nedavno istraživanje protivreči uvreženom mišljenju da prekomerno konzumiranje alkohola u mladosti vodi neuspehu. Norveški sociolog Vili Pedersen sa Univerziteta u Oslu, u svojoj novoj knjizi “Lepota i bol droga” (The Beauty and Pain of Drugs), tvrdi da teže opijanje u mladosti može poboljšati šanse za uspeh kasnije u životu.

Pedersen objašnjava da zajedničko konzumiranje alkohola u ranoj mladosti deluje kao socijalni lubrikant, pomažući u oslobađanju inhibicija. To, zauzvrat, doprinosi bržem napredovanju u karijeri kod mladih koji piju, u odnosu na njihove društveno uzdržanije i trezvenije vršnjake.

- Najverovatnije objašnjenje je da je alkohol neka vrsta markera društvenosti i da ta navika donosi određene prednosti - rekao je Pedersen.

Više obrazovanje i veći prihod

Profesor i njegove kolege pratili su navike u pijenju više od 3.000 Norvežana u periodu od 18 godina, od 13. do 31. godine starosti. Otkrili su snažnu korelaciju: oni koji su počeli da konzumiraju alkohol intenzivno u kasnim tinejdžerskim i ranim dvadesetim godinama imali su viši nivo obrazovanja i veći prihod od onih koji su apstinirali ili konzumirali alkohol minimalno.

Pedersen je kao primer naveo Bullingdon Club sa Oksforda, ekskluzivno muško društvo poznato po prekomernom pijenju, čiji su alumni izuzetno uspešni, uključujući bivše britanske premijere Dejvida Kamerona i Borisa Džonsona.

Upozorenje: Samo socijalno opijanje se "isplati"

Međutim, Tajms iz Londona napominje da ova korelacija može biti povezana sa činjenicom da mnogi članovi takvih "pijanih bratstava" već potiču iz bogatijih i privilegovanih slojeva. Ipak, Pedersen upozorava da se teorija odnosi samo na socijalno pijenje; ne postoji dokaz da isto važi i za one koji piju sami.

Zdravstvene posledice i stav SZO

Linda Granlund, direktorka za javno zdravlje u Norveškoj, koja nije bila uključena u istraživanje, izrazila je zabrinutost, naglašavajući da konzumiranje čak i malih količina alkohola negativno utiče na zdravlje.

- Manji unos znači duži životni vek i manji rizik od bolesti. Svaka čaša koju odlučite da preskočite je dobra za vaše zdravlje - poručila je Granlund.

Nažalost, čini se da se trend kreće u suprotnom smeru. Studije pokazuju da Generacija Z, koja se tradicionalno smatrala uzdržanom, povećava konzumaciju alkohola usled smanjenja pritisaka zbog troškova života.

Autor: redportal.rs